Koliko su zadovoljni čistoćom zagrebačkih tržnica? Što u njihovu radu treba unaprijediti? Jesu li prodavači agresivni? Boje li se džepara? Neka su to od pitanja na koja su Zagrepčani mogli odgovarati u sklopu ankete koju je objavio Grad Zagreb. Kako su se sad s Radićeva trga pohvalili, u njoj je sudjelovalo gotovo 10.000 stanovnika metropole i 925 zakupaca.
Riječ je o istraživanjima koja je za Grad Zagreb proveo Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), a prikupljeni prijedlozi i podaci poslužit će kao temelj za izradu Strategije razvoja zagrebačkih tržnica, kojom Grad Zagreb definira dugoročnu viziju njihova razvoja. –Osim što su mjesta kupnje, zagrebačke tržnice važan su dio svakodnevnog života naših kvartova. Zato smo njihov budući razvoj željeli planirati zajedno s korisnicima i ljudima koji na njima svakodnevno rade. Veliki odaziv građana i zakupaca pokazuje koliko su tržnice važne te nam daje kvalitetnu podlogu za donošenje odluka u godinama koje dolaze – poručio je gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević.
Online anketu ispunilo je 4.270 građana, dok je u terenskom istraživanju na tržnicama sudjelovalo još 5.127 ispitanika. U proces su aktivno uključeni i zakupci s 23 zagrebačke tržnice, a dodatni prijedlozi prikupljeni su kroz deset stručnih radionica na kojima je sudjelovalo 70 predstavnika tržnica, zakupaca i vijeća gradskih četvrti.
Rezultati istraživanja pokazuju da građani tržnice prepoznaju kao važne prostore lokalne zajednice i identiteta grada, ali i da očekuju ulaganja u infrastrukturu, organizaciju i dodatne sadržaje. Zakupci su među prioritetima istaknuli snažniju promociju tržnica, organizaciju sajmova, tematskih događanja i večernjih programa te uvođenje sadržaja koji bi privukli mlađe generacije i turiste. Predložene su i mjere za bolju vidljivost domaćih proizvođača te razvoj novih modela korištenja tržničkih prostora.
– Strategija razvoja tržnica izrađuje se kroz četiri faze: istraživanje i analizu postojećeg stanja, definiranje vizije, misije i ciljeva, razradu mjera i akcijskih planova. Na temelju provedenih analiza bit će definirani prioriteti obnove i modernizacije pojedinih tržnica, uređenje novih lokacija te njihova integracija u širi urbani razvoj grada. Cilj Strategije je razvoj modernih, održivih i višenamjenskih tržnica koje će, uz svoju tradicionalnu ulogu u opskrbi hranom, biti važna mjesta susreta, lokalnog identiteta, društvenog života i kvalitete života u Zagrebu – kazali su u Gradu. Istraživanje se nadovezuje, dodali su na praksu uključivanja građana u planiranje gradskih politika, poput nedavno provedenih anketa o uređenju Parka Novi Zagreb te pješačke zone Masarykova – Teslina – Gajeva.
Tržnice su zastarjela seoska tradicija koju u gradovima istiskuju shopping centri. U Hrvatskoj su sve tržnice prljave, pune štakora i leglo prekupaca i švercera koji dižu cijene u nebo za robu nekontroliranog i sumnjivog porijekla. Sanitarni čvorovi na hrvatskim tržnicama izgledaju kao ruske latrine na prvoj liniji borbe za Staljingrad. Ukratko, u Hrvatskoj ih treba što prije ukinuti. Dokaz je Tomašević sa svojom potpuno promašenom novom tržnicom u Vrapču u koju je ulupao milijune, a na kojoj se ništa ne nudi i nitko ne dolazi. Dokaz je i Dolac u raspadu, bez parkirališta koji nikome ne nedostaje. Dokaz je nekad prelijepa, natkrivena tržnica u V. Gorici koja je sada brlog za divlje svinje. Ima toga još, ali pametnom dosta...