Župan: O Kaštijunu moraju odlučivati svi gradovi i općine koji otplaćuju kredit

Rješavanje problema Županijskog centra Kaštijun u Istri jedan je od prioriteta koji si je istarski župan Boris Miletić zadao u ovom mandatu. Ističe da je nužno provesti vlasničko restrukturiranje Centra za gospodarenje otpadom Kaštijun kako bi svi gradovi i sve općine koje sudjeluju u otplati kredita za izgradnju Centra stekla udio u vlasništvu, a samim time i upravljačka prava. Miletić tvrdi i da je ŽCGO Kaštijun zadnja karika u sustavu gospodarenja otpadom i da je rješavanje neugodnih mirisa moguće, ali uz suradnju svih dionika, u prvome redu komunalnih društava i njihovih osnivača, odnosno gradova i općina. No, restrukturiranju se do sada protivio Grad Pula koji ima većinski paket vlasništva u Kaštijunu, a ono nije provedeno ni dok je Boris Miletić bio prvi čovjek Pule.

– Restrukturiranje nije provedeno jer za to nisu stvoreni zakonski uvjeti. Naime, Sporazumom o sufinanciranju izgradnje Kaštijuna, koji su potpisali Županija, sve općine i svi gradovi, definirano je da će uslijediti vlasničko restrukturiranje. Kada je Kaštijun počeo s probnim radom 2018. godine, pa sve do 2020. godine Sporazum nisu potpisali Grad Umag, Općina Višnjan i Općina Medulin, stoga nije bilo ni moguće vlasničko restrukturiranje. To nije novost koju je netko izmislio. Podsjećam da Grad Umag nije odvozio otpad na Kaštijun pa je tom trenutku bilo nemoguće takvo vlasničko restrukturiranje i provesti. Danas imamo situaciju da su sve jedinice lokalne samouprave potpisnice sporazuma i, osim Općine Medulin, otplaćuju kredit.

– Načelnik Medulina je rekao da imaju osigurana sredstva i počet će plaćati kredit u onom trenutku kada postanu suvlasnici i kada budu odlučivali o upravljanju Kaštijunom. Taj stav Medulina ne vidim kao ultimatum, već kao put prema rješavanju problema – kazao je župan Miletić na konferenciji za novinare. Dodao je da mu je cilj riješiti problem Kaštijuna u ovom mandatu, a važan korak je i donošenje izmjena i dopuna županijskog Prostornog plana te Plana gospodarenja otpadom, koji su ujedno i ključni dokumenti za realizaciju prijeko potrebne komunalne infrastrukture za održivo gospodarenje otpadom, poput kompostana, sortirnica ili biopostrojenja kojima bi se smanjile količine otpada koje se dovoze na Kaštijun, posebno ljeti.

– Izmjene koje su pokrenute, očekujem da će biti usvojene u prvoj polovici 2026. godine. Tome je trebao prethoditi niz studija. Nije točno da i danas u određenim poslovnim ili industrijskim zonama nije bilo moguće napraviti takva postrojenja. Uvjeti iz Prostornog plana nešto su restriktivniji i podsjetit ću da su izmjene važećeg Prostornog plana započele 2009. godine i da je on kao takav usvojen i na snazi od 2016. godine. Tada, dakle te 2009. godine, bilo je neko sasvim drugo vrijeme nego danas. Prostorni plan treba prilagoditi današnjim potrebama i vremenu i na tome radimo. Isto vrijedi i za plan Gospodarenja otpadom – dodao je Miletić.