Najdetaljnije snimke Sunčeve površine dosad otkrile su sićušne vrtloge i zlatne trake u magnetski aktivnom području blizu Sunčeve pjege. Strukture, od kojih su neke manje od 20 kilometara, mogle bi pomoći znanstvenicima u rješavanju jedne od najvećih zagonetki solarne fizike – zašto je vanjska atmosfera Sunca milijunima stupnjeva toplija od njegove površine. Astronomi su Sunce promatrali solarnim teleskopom Inouye na Havajima, najmoćnijim solarnim teleskopom na svijetu, te su u magnetski aktivnom području blizu Sunčeve pjege uočili nove strukture manje od 20 kilometara. Dosad neviđene snimke prikazuju procese na površini koji bi mogli objasniti desetljećima neriješenu zagonetku zbog čega je korona, vanjska Sunčeva atmosfera, milijunima stupnjeva toplija od njegove površine. – Ovo su snimke Sunčeve površine najveće prostorne razlučivosti ikada snimljene – rekao je dr. Friedrich Wöger, viši znanstvenik američkog Nacionalnog solarnog opservatorija, koji upravlja teleskopom smještenim blizu vrha vulkana Haleakalā na otoku Mauiju.
Ranija promatranja tim teleskopom pokazala su da je Sunčeva površina nalik mozaiku zrnastih struktura, od kojih je svaka otprilike veličine Francuske, piše The Guardian. Na tim su se snimkama mogli razaznati detalji široki oko 30 kilometara, dok su najnovije snimke nastale gotovo na samoj granici mogućnosti teleskopa. – Moja prva reakcija bila je: "Nevjerojatno, kako možemo vidjeti tako sitne i precizne strukture na Suncu?" – rekao je dr. David Kuridze, astronom iz istraživačkog tima. – To je nešto što nikada prije nismo vidjeli ni u jednom promatranju Sunca. Na najnovijim snimkama male strukture nalik vrtlozima na Sunčevoj površini prepoznate su kao tragovi pojave koju znanstvenici nazivaju Kelvin-Helmholtzovim nestabilnostima. One nastaju kada se brzo pokretna plazma kreće pokraj sporije tekućine, pri čemu se na njihovoj granici stvara smicanje.
Tako nastaju mali poremećaji u Sunčevoj plazmi koji se razvijaju u spiralne vrtloge nalik valovima koji se lome. Znanstvenici su Kelvin-Helmholtzove nestabilnosti već uočili u jezerima i oceanima, u oblacima na Zemlji te čak u atmosferama Jupitera i Saturna, ali njihovo postojanje na Suncu dosad nije bilo potvrđeno. Pojedinosti otkrića objavljene su u časopisu Nature. Eksplozivne pojave na Suncu, od Sunčevih baklji i mlazova do koronalnih izbačaja mase, pokreću izrazito snažna i promjenjiva magnetska polja zvijezde. Te eksplozije mogu izazvati velike poremećaje na Zemlji, uključujući prekide u elektroenergetskim mrežama, radu satelita, GPS sustava i globalnih komunikacija. Magnetska polja nastaju kretanjem vruće, električki nabijene plazme unutar Sunca, ali fizikalni procesi u njihovoj pozadini još nisu potpuno razjašnjeni. Astronomi znaju da se silnice magnetskog polja mogu uvijati jedna oko druge poput isprepletene kose, pri čemu se stvara napetost koja se naglo oslobađa kada se zamršene silnice prekinu.
Manje je jasno što taj proces uopće pokreće. Vrtlozi su sada jedan od glavnih mogućih uzročnika jer bi mogli objasniti kako se magnetske silnice počinju isprepletati, ali i zašto se Sunčeva korona zagrijava na nekoliko milijuna stupnjeva, dok površina ima temperaturu od samo oko 6000 Celzijevih stupnjeva. – Ovo bi moglo riješiti najveću zagonetku solarne fizike i astrofizike u posljednjih pola stoljeća – rekao je Kuridze. – Kada u sustavu postoji takva nestabilnost, energija se vrlo lako prenosi na sve manje prostorne razmjere. U jednom se trenutku naposljetku rasprši u obliku topline. To bi moglo objasniti vrele korone, odnosno vruće vanjske atmosfere Sunca i sličnih zvijezda.
Zbog veće gravitacije na površini sunca je znatno niža temperatura nego u plazmi oko sunca.