Osobe koje su preživjele težak srčani udar imale su više razine sitnih plastičnih čestica u krvi, pokazalo je novo istraživanje koje pruža prve naznake da bi onečišćenje plastikom moglo predstavljati zanemarenu prijetnju zdravlju srca i krvnih žila. Istraživači sa Sveučilišta Kampanija u Italiji utvrdili su i da su pušači te osobe dugotrajno izložene većem onečišćenju zraka imale više mikroplastike i nanoplastike u krvi. Rezultati ove male studije pridonose sve većem broju dokaza koji upućuju na to da sitne plastične čestice mogu utjecati na zdravlje srca. Znanstvenici su mikroplastiku i nanoplastiku, sitne fragmente koji se odvajaju od ambalaže, odjeće i drugih svakodnevnih proizvoda, pronašli u krvi koja opskrbljuje srce kod 84 posto analiziranih pacijenata sa srčanim udarom. Za usporedbu, mikroplastika i nanoplastika pronađene su kod 40 posto pacijenata s kroničnom ishemijskom bolešću srca te kod 32 posto osoba s urednim koronarnim arterijama, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu European Heart Journal.
Istraživački tim proučio je mali uzorak od 61 pacijenta u Italiji. Bilježili su jesu li ispitanici pušači te kolikoj su razini onečišćenja zraka bili izloženi tijekom prethodne dvije godine. Uzorke krvi uzeli su iz krvnih žila koje opskrbljuju srce, kao i iz drugih dijelova tijela. Dr. Pasquale Paolisso iz bolnice Sant’Andrea i sa Sveučilišta Sapienza u Rimu, prvi autor studije, rekao je da se mikroplastika danas nalazi "praktički posvuda u okolišu, uključujući zrak koji udišemo, vodu koju pijemo i velik broj namirnica koje konzumiramo". "Posljednjih godina znanstvenici su počeli otkrivati te čestice u ljudskim tkivima i organima, što je izazvalo zabrinutost zbog njihovih mogućih učinaka na zdravlje", rekao je Paolisso. Istraživači ipak navode da se "vrlo malo" zna o tome jesu li te sitne plastične čestice prisutne u krvi koja teče arterijama i opskrbljuje srce.
Prema rezultatima studije, pušači su imali šest puta veću vjerojatnost da će im plastika biti pronađena u krvi. Veća prisutnost mikroplastike zabilježena je i kod osoba koje su dulje vrijeme bile izložene višim razinama onečišćenja zraka, prenio je The Independent. Plastične čestice pronađene su u krvi svakog pacijenta koji je pušio i istodobno živio u području s većim onečišćenjem zraka. Među onima koji nisu pušili niti su bili izloženi zagađenom zraku pronađene su kod tek svakog osmog pacijenta. Istraživači smatraju da bi taj obrazac mogao upućivati na to da pušenje i onečišćenje zraka olakšavaju prelazak čestica iz pluća u krvotok. Pacijenti sa srčanim udarom imali su, čini se, i veći broj različitih vrsta plastike u krvi. Najčešće je pronađen polietilen, materijal koji se široko koristi u proizvodnji ambalaže. Studija, međutim, nije utvrdila uzročno-posljedičnu vezu između mikroplastike i nanoplastike te srčanog udara. "Ovi rezultati ne dokazuju da mikroplastika izaziva srčane udare, ali pokazuju snažnu povezanost između izloženosti iz okoliša, mikroplastike u krvi i kardiovaskularnih bolesti", rekao je Emanuele Barbato, jedan od autora studije sa Sveučilišta Sapienza u Rimu.
"U našem je istraživanju povijest pušenja bila snažno povezana s prisutnošću mikroplastike u krvi. Rezultati upućuju na to da bi pušenje moglo olakšati ulazak mikroplastike i nanoplastike u krvotok kroz pluća. Onečišćenje zraka moglo bi djelovati na sličan način", rekao je Barbato. Drugi znanstvenici pozvali su, međutim, na oprez pri tumačenju načina na koji su plastične čestice izmjerene. Kevin Thomas, profesor i ravnatelj Queensland Alliance for Environmental Health Sciences pri Sveučilištu Queensland, upozorio je da korištena metoda možda ne može pouzdano razlikovati pojedine vrste plastike od prirodnih masnoća u krvi. "Jednako je moguće da su endogeni lipidi, odnosno masnoće u krvi, pogrešno prepoznati kao plastika", rekao je Thomas za Australian Science Media Centre. Dodao je da bi naslov studije jednako tako mogao glasiti: "Pacijenti koji dožive srčani udar imaju više lipida u krvi". Ian Shaw, profesor emeritus toksikologije na Sveučilištu Canterbury, ocijenio je da je studija dobro provedena, ali da je zbog malog broja pacijenata treba smatrati pilot-istraživanjem.
Naglasio je da veća količina plastičnih čestica kod pacijenata sa srčanim udarom ne dokazuje da su upravo one uzrokovale bolest. Moguće je, rekao je, da je za povezanost odgovoran neki drugi čimbenik koji istraživanjem nije obuhvaćen. "Mikroplastika vjerojatno pokreće upalni odgovor, što pokazuju povišeni biokemijski pokazatelji upale u studiji. To predstavlja vjerodostojan mogući mehanizam povezanosti mikroplastike i bolesti srca", rekao je Shaw. Činjenica da su plastične čestice pronađene i kod pacijenata sa zdravim arterijama pokazuje koliko je izloženost takvom onečišćenju postala raširena, dodao je. Mikroplastika se odvaja od ambalaže, automobilskih guma, odjeće, kućanskih proizvoda i proizvoda za osobnu njegu. Postala je toliko rasprostranjena da se pronalazi u hrani, pitkoj vodi i zraku. Ljudi je unose hranom, udisanjem, ali i preko kože. Jeroen Douwes, profesor javnog zdravstva na Sveučilištu Massey, istaknuo je da se studija usredotočila na plastične čestice koje se udišu, dok je prehrana još jedan važan put njihova ulaska u organizam koji bi mogao biti jednako važan za rizik od srčanih bolesti.
Barbato je rekao da rezultati dodatno podupiru stav da onečišćenje plastikom treba promatrati kao zdravstveni, a ne samo ekološki problem. "Politike kojima se smanjuju onečišćenje zraka, izloženost duhanskom dimu i onečišćenje okoliša plastikom mogle bi imati koristi koje nadilaze zaštitu okoliša te potencijalno poboljšati zdravlje srca i krvnih žila", rekao je. Znanstvenici koji nisu sudjelovali u istraživanju pozdravili su rezultate koji pokazuju snažnu povezanost između izloženosti plastici i bolesti srca. "Iako rezultati ne dokazuju da plastika izravno izaziva srčane udare, oni dodatno jačaju sve veći broj znanstvenih dokaza da je onečišćenje plastikom novi javnozdravstveni problem koji zaslužuje ozbiljnu pozornost", rekao je Thava Palanisami, istraživač plastike sa Sveučilišta Newcastle u Australiji.
Cijeli svijet je toliko zagađen da u svačijoj krvi ljudi i životinja su više manje prisutne čestice plastike i teflona.