Kolumna

Znaju li današnji državni dužnosnici za Nikolu Zrinskog Čakovečkog

Foto: VL
Znaju li današnji državni dužnosnici za Nikolu Zrinskog Čakovečkog
18.05.2020.
u 15:17
Kako je Hrvatska, koja danas ima svu silu ponosnih političkih domoljuba koji stalno raspredaju o 'oltarima domovine' i slavnoj hrvatskoj povijesti, a ima i samostalnu državu sve od Mure do Prevlake, proslavila 400 godina od rođenja jednog od svojih najslavnijih junaka?
Pogledaj originalni članak

Nikola Zrinski Čakovečki, slavni hrvatski ban i pjesnik, hrabri ratnik i vojskovođa, autor spjeva "Jadranskoga mora sirena" koji je utvrđeni kompleks u Čakovcu pretvorio u dvorac dostojan kraljeva, rođen je 1. ili 3. svibnja 1620. godine. I to u Čakovcu, gdje je utemeljio i svoju čuvenu biblioteku koju danas čuva Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, s autografom njegovog spjeva koji je napisan na madžarskom jeziku i ima kultni status u Mađarskoj.

Na središnjem čakovečkom trgu ban Nikola Zrinski ima spomenik, a spomenike ima i diljem Mađarske. Nije čudno da i Vojna akademija u Budimpešti nosi ime tog hrvatskog velikana koji je u Hrvatskoj ipak ostao u sjeni svog rođaka, sigetskog junaka Nikole Šubića Zrinskog, a donekle i u sjeni brata, grofa Petra Zrinskog koji je odlukom habsburškog dvora pogubljen u Bečkom Novom Mjestu uz šogora Frana Krstu Frankopana.

Prije dva tjedna prošlo je dakle okruglih četiri stotine godina od rođenja Nikole Zrinskog Čakovečkog na što me podsjetio književnik Vladimir Stojsavljević koji se u svom djelu iznimno puno bavio s obitelji Zrinski. Doista, veliki je to jubilej. I kako je obilježen u Hrvatskoj? Kako je Hrvatska, koja danas ima svu silu ponosnih političkih domoljuba koji stalno raspredaju o 'oltarima domovine' i slavnoj hrvatskoj povijesti, a ima i samostalnu državu sve od Mure do Prevlake, proslavila četiri stotine godina od rođenja jednog od svojih najslavnijih junaka? Gdje se to ovog 1. (ili 3.) svibnja govorilo o Nikoli Zrinskom Čakovečkom i njegovim ratničkim uspjesima, političkim planovima, književnim dometima? I o njegovoj čudnoj smrti od nekog podivljalog i pogođenog vepra uz obale rijeke Drave, u Kuršanečkom lugu?

Istina, u Čakovcu su položeni vijenci na njegov spomenik u središtu grada, kolokvijalno nazvan Orao. Sjetili su ga se, dakle, njegovi Međimurci i Zrinska garda. Sjetila ga se i čakovečka Matica hrvatska posvećujući mu dostojni prostor u svom Godišnjaku. Ali, sve je to premalo jer je Nikola Zrinski Čakovečki bio hrvatski nacionalni velikan prvoga reda. U duhu ovog vremena, rekli bismo, ultimativni velikan kakvih nemamo puno. Dapače. Velikan od kojega se imalo što učiti i naučiti.  Ime poznato i prepoznato u cijeloj Europi. Istina, svi znamo da se zbiva virusna pandemija i da su masovniji skupovi ovog 1. svibnja u pravilu bili otkazani, pa čak i oni tradicionalni radnički, dok su oni vezani uz Bljesak bili prilično reducirani. Ipak, netko u državnom protokolu morao je znati za ovaj veliki jubilej čakovečkog junaka. I morao ga je obilježiti makar i samo protokolarnim polaganjem vijenaca u Čakovcu jer takav rang Nikola Zrinski Čakovečki itekako zaslužuje. Naravno, zaslužuje on i ozbiljniju i sustavniju proslavu. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u najavama za ovu godinu spomenula je i obilježavanje rođendana Nikole Zrinskog. Pojedinosti, doduše, nisu poznate. I zagrebačka Nacionalna i sveučilišna knjižnica, kako saznajemo, priprema virtualnu izložbu o velikom banu i književniku o čijoj knjižnici i književnoj ostavštini itekako vodi računa kao o najvećem nacionalnom blagu. I tu izložbu željno iščekujemo. 

Očito, jubilej Nikole Zrinskog Čakovečkog nije promaknuo ljudima kojima je stalo do hrvatske povijesti i hrvatske književne baštine, ali je pandemija nekako taj jubilej skrenula na drugi ili treći kolosijek. Tako i ban Nikola ovisi o milosti svemoćnog nacionalnog stožera Civilne zaštite i njegovim preporukama koje su, ako bismo pravno cjepidlačili, zapravo neobavezne. Ipak, virtualni svijet danas ima veliku snagu i jubilej čakovečkog povijesnog vojskovođe mogao se puno bolje iskomunicirati s javnošću i to kako onom domaćom tako i onom stranom jer Nikola Zrinski Čakovečki ne pripada samo Hrvatskoj. Ali, hrvatska diplomacija čak i u ovim vremenima socijalne, pa onda i diplomatske distance, spava. Hrvatski ministar vanjskih poslova rado pjeva na javnim događanjima, ali ne radi posao za koji je plaćen, baš poput brojnih drugih državnih dužnosnika koji zapravo uopće nisu doživjeli niti potres u Zagrebu. Oni ne mogu ništa baštiniti od Nikole Zrinskog Čakovečkog jer za njega niti ne znaju.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

Avatar LauraCO89
LauraCO89
10:20 21.05.2020.

w​​w︅︆​w​.​​L​​​o︅︆​v​e​​︅︆​x​x​​.​c​︅︆l​u​b

LA
lajh1985
23:18 18.05.2020.

Ak nista svi ih znaju sa 5 kuna