Finska planira ukinuti svoju dugogodišnju zabranu posjedovanja nuklearnog oružja na svom teritoriju. Potez je to za koji vlada kaže da bi zemlju uskladio s NATO-ovom politikom odvraćanja. Ministar obrane Antti Häkkänen izjavio je da se sigurnosno okruženje Finske i Europe "fundamentalno i značajno promijenilo" otkako je Rusija 2022. godine započela svoju punu invaziju na Ukrajinu. Finska se nakon desetljeća vojne neutralnosti pridružila NATO-u 2023. godine zbog rastućih zabrinutosti oko prijetnje koju predstavlja Rusija, piše BBC.
Prema finskom Zakonu o nuklearnoj energiji iz 1987. godine, uvoz, proizvodnja, posjedovanje i detonacija nuklearnog eksploziva zabranjeni su na finskom tlu – čak i tijekom rata. Vladin prijedlog bi to promijenio, omogućujući "dovođenje nuklearnog oružja u Finsku, ili njegov transport, isporuku ili posjedovanje u Finskoj, ako je to povezano s vojnom obranom Finske", rekao je Häkkänen.
- Amandman je potreban kako bi se omogućila vojna obrana Finske kao dijela saveza i kako bi se u potpunosti iskoristile prednosti NATO-ovog odvraćanja i kolektivne obrane - rekao je na konferenciji za novinare u četvrtak. Temeljni princip NATO-a, kolektivna obrana, prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na sve podupire nuklearnu strategiju odvraćanja saveza.
Budući da savez uključuje nekoliko nuklearnih sila, izravan napad na članicu nosi rizik nuklearnog odgovora. Američko nuklearno oružje stacionirano je u nekoliko europskih zemalja, prema podacima Centra za kontrolu naoružanja i neproliferaciju. Vladin prijedlog zahtijeva izmjene Zakona o nuklearnoj energiji i Kaznenog zakona. Vladajuća desničarska koalicija, koja ima većinu u parlamentu, priopćila je da je prijedlog upućen na savjetovanje do 2. travnja prije nego što bude formalno predstavljen.
Finska dijeli granicu s Rusijom dugu 1.340 km (832 milje), najdužu među zemljama EU-a i NATO-a, a njezini čelnici više puta su upozoravali da se sigurnosno okruženje zemlje pogoršalo nakon ruske invazije na Ukrajinu. Finska je u tranvnju 2023. postal 31. članica NATO-a što se široko smatra strateškim udarcem za ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je dugo kritizirao širenje vojnog saveza prema istoku. Susjedi Šveđani pridružili su se NATO-u 2024. godine. Od tada je NATO pojačao svoje vojno prisustvo u Arktičkom i Baltičkom moru, kao i duž novo proširene istočne bočne strane.