U tišini koja je gotovo jednaka tadašnjoj halabuci dogodila se smjena u vrhu Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naime, zbog ljetošnje afere Rodni studiji svoj je mandat javno na raspolaganje stavio dekan KBF-a prof. dr. Josip Šimunović, što su i objavili katolički mediji. Međutim, informacija da je Šimunović u drugoj polovici prošloga mjeseca dao i definitivnu ostavku te da ga je kao obnašatelj dužnosti iliti v.d. naslijedio prof. dr. Mario Cifrak nigdje se nije mogla pročitati. Osim ako neki znatiželjnik ne bi zavirio na internetsku stranicu KBF-a, na kojoj već neko vrijeme piše kako je fra Mario Cifrak aktualni dekan.
Zašto je mimo očiju javnosti imenovan novi dekan KBF-a nakon afere Rodni studiji?
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Iransko-hrvatski pisac o životu u Teheranu usred krize i rata: 'Jedina briga je preživjeti do sljedećeg jutra'
Sukob između Irana i Izraela dijelom proizlazi iz šire regionalne borbe za moć ali i iz činjenice da se palestinsko pitanje desetljećima nije riješilo.
Krediti iz sjene srušili dionice Deutsche banke, mnogi se boje širenja zaraze
Europsko tržište privatnih kredita procjenjuje se na oko 320 milijardi dolara, uz projekcije da bi do kraja desetljeća moglo premašiti 600 milijardi
Hrvatska dostiže europsku razinu, i to ne samo rejtingom. Sjajna vijest
Odavno sam, naime, osvijestio činjenicu kako ne znam ni za jednu drugu zemlju u kojoj su ljudi toliko negativni i nesvjesni da zapravo vode vrlo kvalitetan život
Od šefa vlade iz Bruxellesa ogradio se i njegov ministar vanjskih poslova
Možemo stalno govoriti da ćemo pobijediti u ovom ratu, ali to nije istina u vojnom smislu. Doći će do zamrzavanja sukoba, što će rezultirati vojnom granicom, govori De Wever
Parkinsonova bolest povezana s promjenama u imunosnim stanicama u krvi
Ovo istraživanje ne tvrdi da je pronađena nova terapija, nego identificira "gdje tražiti" i koje se imunosne komponente u krvi posebno ističu u usporedbi oboljelih i kontrola
ma kakvi rodni studiji, još jedna izmišljotina za izmišljena bespotrebna radna mjesta. Prije par dana Večernji je objavio članak s analizom studija u Hrvatskoj i zaključkom kako imamo 1700 prijediplomskih i diplomskih studijskih programa a sve manje studenata, a jedna Austrija ima 470, dakle 3.6 puta manje. Tako funkcionira sređen obrazovni sustav, koncentracija kvalitete, povezanost s privredom i praćenje potreba razvoja i privrede, a ne ko kod nas da su studiji sami sebi svrhom i masa izmišljenih nepotrebnih katedri i profesorskih mjesta. Sam članak je zaključio da su preporuke HZZ-a da se smanji broj upisanih i stipendiranih studenata na ekonomiji i poslovnoj ekonomiji, na studijima kineziologije, sociologije, politologije, komunikologije, filozofije, komparativne književnosti, novinarstva, etnologije i kulturne antropologije, povijesti umjetnosti, dizajnu, dizajnu grafičkih proizvoda... koje stvaraju nezapošljive i nepotrebne kadrove. Ne samo da se to ne sluša nego se i medijski gura još jedan nepotreban studijski program. Prestanite s ispraznostima koje rastaču društvo i ajde delat konkretne stvari,