Unatoč rapidnom padu broja studenata i iz godine u godinu rastu nepopunjenih mjesta na visokim učilištima, Hrvatska je i u 2024. privukla samo 522 strana studenata i istraživača izvan EU, dok je u EU ukupno pristiglo 475 tisuća stranih studenata i istraživača. No, čak i da uspijevamo privući znatno veći broj stranih studenata, postavlja se pitanje što bi u Hrvatskoj radili, kada čast iznimkama, izvan javnog sektora, ni nema puno poslova za visokokvalificirane stručnjake. Unatoč tome imamo tri i pol puta više studijskih programa nego Austrija s 9 milijuna stanovnika. To ne znači da nama ne trebaju mladi ljudi s VSS-om, već samo traženi konobari, kuhari, čistači i majstori... nego da nam je nužna reorganizacija studijskih programa, odnosno zaustavljanje bujanja istih studija, nerazmjerno potrebama tržišta rada i interesima studenata. I veće ulaganje države u znanost i tehnologiju.
Zašto imamo 3,5 puta više studijskih programa od Austrije?
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Hrabra Hrvatska pružila odličan otpor malonogometnoj velesili i pokazala da pripada europskom vrhu
Iako su zvijezde futsala u Španjolskoj cijenjeni profesionalci, njihov financijski svijet i dalje je svjetlosnim godinama udaljen od astronomskih iznosa koji se vrte u velikom nogometu
Musk na ispitivanju zbog propagiranja krajnje desnice i pedofilije na X-u
Istraga je proširena kako bi uključila optužbe za pomaganje i poticanje na posjedovanje slika maloljetnika na kojima je prikazano njihovo seksualno zlostavljanje
Kreće nova era nuklearnog naoružavanja: Dvije najveće sile bez ikakvog ograničenja
Novi START (Strategic Arms Reduction Treaty), posljednji preostali sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja između SAD-a i Rusije, od sutra i službeno prestaje vrijediti
Lani se vratilo od 15 do 20 tisuća naših ljudi, fokus nam je na povratku iseljenika
Intervju s ministrom demografije i useljeništva Ivanom Šipićem o demografskim problemima, povratku iseljenika, pronatalitetnoj politici, mjerama za stambeno zbrinjavanje mladih...
Kamo je nestao mir i što ostaje čovjeku u trajnoj uznemirenosti
Nije zgoreg ponoviti da mir, kao uostalom i sloboda, nije darovan. Njega se na pojedinačnom planu osvaja, uzima, trga iz grčevitog zagrljaja postavljenih zamki. Na pojedinačnoj razini kriza u nekim slučajevima potvrđuje prijateljstva i solidarnost, a u drugima vodi u teška razočaranja i trajne prekide odnosa