Žele li promijeniti kovanice lira, franaka ili, primjerice, guldena u euro, klijenti Zagrebačke banke izaći će iz poslovnice s četvrtinom novca manje u lisnici od iznosa koji su donijeli. Provizija za promjenu kovanica svih euro-in valuta u eure u Zabi iznosi čak 25 posto, osim za austrijske šilinge i njemačke marke, za koje se konverzija plaća nešto manje - 15 posto.
Preciznije, banka te postotke naplaćuje za promjenu 12 valuta Europske monetarne unije u kune, što je nužno da bi se one mogle konvertirati u euro.
- Vrijednost diskonta za otkup kovanica u in-valutama banka je odredila na temelju visine diskonta europskih banaka s kojima obavljamo poslove kupnje i prodaje valuta - pravdaju u Zabi rekordnu visinu naknada.
Jednostavnog polaganja kovanica na devizni račun nema. Po skupoći naknada slijedi ih ipak nešto povoljnija Privredna banka Zagreb, u kojoj se za promjenu kovanica austrijskih šilinga i njemačkih maraka u eure plaća 12 posto provizije ako ih klijent polaže na devizni račun te 13,5 posto ako klijent novac želi podignuti odmah. Kovanice ostalih euro-in valuta, objasnio je viši savjetnik za odnose s javnošću Neven Andrilović, PBZ ne otkupljuje.
U Hrvatskoj poštanskoj banci mogu se također promijeniti samo kovanice maraka i šilinga uz plaćanje samo 1,5 posto naknade ako se novac podiže odmah. Proviziju za promjenu kovanica uopće ne naplaćuju ako klijent novac položi na devizni račun barem na osam dana. Jednaki uvjeti kao u HPB-u trenutačno vrijede i na šalterima Raiffeisen Bank Austrije, no prema informacijama njihove Službe za odnose s javnošću, o daljnjoj će proceduri Uprava odlučivati u petak. U Hypo Alpe-Adria banci kovanice uopće ne mijenjaju.
Orijentira li se klijent samo po naknadi, kovanice maraka, šilinga i lira još je jeftinije promijeniti u eure u Riječkoj banci, gdje provizija iznosi samo jedan posto. Položi li se novac na devizni račun, naknade nema.
Direktor Marketinga Splitske banke Davor Barbarić objasnio je da oni uopće ne naplaćuju proviziju za konverziju euro-in kovanica u eure, bilo da je riječ o podizanju efektive ili polaganju na devizni račun. I premda prema informacijama središnjice obavljaju konverziju kovanica svih 12 euro-in valuta, u njihovim zagrebačkim poslovnicama odvraćaju da kovanice uopće ne mijenjaju i upućuju klijente u Zabu.
Budući da jedina mijenja ostale euro-in valute (uz marke, šilinge i lire), Zagrebačka je banka to odlučila masno naplatiti. Zanimljivo je da su proviziju uveli 1. siječnja. Iako nijedna banka ne želi javno o tome govoriti, jasno je da im skup prijevoz teških kovanica nije prvenstveni interes. Većina se stoga opredijelila za mijenjanje samo dvije ili tri najčešće valute. Usto, iznose naknada i provizija ne treba uzimati zdravo za gotovo, jer povoljnost ponude ovisi i o visini tečaja pojedine banke, pa je za odluku potrebno i malo preračunavanja. Kada međutim, postoci odskoče dvadesetak posto, računica i odluka postaju mnogo jednostavniji.
Valentina Wiesner Mijić