Prosječna retail trgovina živi sedam godina, a kad joj istekne rok, najveći dio njezina namještaja završi na otpadu. SWOODA, dizajnerski studio izrastao iz tvrtke Sobočan, taj scenarij pokušava promijeniti gradeći prostore od recikliranih materijala koji se mogu rastavljati, prilagođavati i ponovno koristiti. Razgovarali smo sa suosnivačem i CEO-om SWOODA-e Dejanom Sobočanom.
Možete li nam za početak objasniti što je uopće SWOODA? Ima li naziv tvrtke neko posebno značenje?
SWOODA je studio specijaliziran za održivi i kružni dizajn prostora i proizvoda, s fokusom na retail i uredske interijere. Nastao je kao logičan nastavak našeg dugogodišnjeg iskustva u dizajnu i realizaciji projekata, ali s jasnijom i fokusiranijom orijentacijom gdje održiv dizajn postaje glavni alat za odgovorno upravljanje resursima i dugoročno promišljanje prostora. Naziv SWOODA nastao je kroz internu radionicu koju je predvodio naš kreativni direktor, Roko Bahat, koristeći SIT metodologiju (Systematic Inventive Thinking). Cilj radionice bio je stvoriti ime koje je pamtljivo, funkcionalno na domaćem i međunarodnom tržištu i bogato simbolikom koja odražava naš identitet i pristup dizajnu.
Kroz igru riječi iz hrvatske riječi „svuda“ razvila se fonetski prilagođena verzija SWOODA, koja simbolizira prisutnost, fleksibilnost i primjenjivost naših rješenja na različitim tržištima i projektima. U samom imenu uklopljen je i segment „wood“ (drvo) koji odražava našu povezanost s materijalima i prirodom, ali i širu simboliku radnog mjesta koje omogućava rast. Okruženje u kojem ideje, tim i projekti imaju priliku dugoročno razvijati svoj puni potencijal. Tako SWOODA postaje više od imena, postaje vizija studija o dizajnu koji je sveprisutan, fleksibilan i održiv, a istovremeno gradi prostor za rast i inovaciju.
Zbog čega ste uopće išli u osnivanje nove tvrtke, zašto niste htjeli da se (tvrtka) Sobočan, koja je već dobro uhodana, ima više od 200 zaposlenika i brojna priznanja, bavi tim poslom?
Razlog je prvenstveno u jasnijem pozicioniranju i fokusiranju obje tvrtke. Sobočan danas većinu prihoda ostvaruje kroz razvoj proizvoda i proizvodnju te se želi dodatno pozicionirati kao snažan partner arhitektima i dizajnerima na domaćem i međunarodnom tržištu. To je njegova ključna kompetencija i konkurentska prednost. S druge strane, in-house dizajn studio, iako je postojao, često je stvarao određenu konfuziju kod partnera, osobito na stranim tržištima. SWOODA kao zaseban entitet uklanja taj problem. Ona djeluje neovisno, surađuje s različitim proizvodnim partnerima i nije ograničena isključivo na jednu proizvodnju. Time postaje fleksibilnija, otvorenija i jasnije pozicionirana kao dizajnerski studio, a ne kao produžetak proizvodne tvrtke.
Kad čujemo „održivi dizajn“, mnogi odmah pomisle na skuplje, estetski kompromitiranije ili teže dostupne proizvode. Je li takva percepcija opravdana? Jesu li Vaši proizvodi skuplji?
Ta percepcija je još uvijek prisutna, ali u praksi sve manje stoji. Održivi dizajn danas ne znači kompromis u estetici niti nužno višu cijenu kada se gleda cjelokupni životni ciklus projekta. Važno je razumjeti kontekst gdje su mlađe generacije izrazito osviještene po pitanju održivosti, što potvrđuju brojna istraživanja. Brendovi, posebno u sportskoj i modnoj industriji, to jasno prepoznaju i održiva rješenja vide kao investiciju u budući rast i relevantnost.
U praksi, takve trgovine često dobivaju status flagship trgovina koje imaju jaču vidljivost, bolju podršku brenda i snažniji marketinški potencijal. Primjerice, nakon implementacije održivog koncepta brenda Runnersworld zabilježen je konkretan rast prometa na istoj lokaciji. Ako uzmemo u obzir da je prosječni životni ciklus retail trgovine oko sedam godina, održiva rješenja koja omogućuju prilagodbe, recikliranje i ponovnu upotrebu često se pokažu i kao financijski najracionalnija opcija.
Na čemu trenutno radite?
Trenutno radimo na nekoliko novih trgovina za Runnersworld, uključujući lokacije u Delftu, Rotterdamu i Hoornu, koje su razvijene po principima kružnog dizajna. Uz to, realiziramo i pop-up trgovinu za finale Lige prvaka u Budimpešti te projekt održive sportske trgovine na švicarskom skijalištu. Na lokalnom tržištu, uz novu Footballmania Split trgovinu, radimo i na razvoju održivog koncepta novog ugostiteljskog objekta na sjeveru Hrvatske, kao i na kolaboraciji u razvoju održivog proizvoda s višestruko nagrađivanim brendom specijaliziranim za mobilni uredski namještaj.
Kružni koncept u praksi znači da se prostor ne promatra kao jednokratna investicija, nego kao sustav koji se može rastavljati, prilagođavati i ponovno koristiti. To uključuje korištenje recikliranih i reciklabilnih materijala, modularne elemente koji se mogu premještati i rekonfigurirati te dizajn koji omogućuje jednostavnu demontažu i ponovnu upotrebu. Za korisnike to znači autentičnije iskustvo prostora, ali i jasnu komunikaciju vrijednosti brenda kroz sam interijer.
U jednom od prošlih projekata iskoristili ste materijal nastao od čak 22.000 pari starih tenisica kako bi napravili pultove, zidove... U drugom projektu ste koristili reciklirane hladnjake. S kakvim ste sve neobičnim materijalima do sada radili, i što ste sve uspjeli napraviti?
Korištenje neuobičajenih recikliranih materijala u SWOODA je uvijek priča o transformaciji. Materijal nastao od čak 22.000 pari starih tenisica pretvorili smo u pultove, zidne obloge i elemente interijera koji su istovremeno funkcionalni i estetski privlačni. Reciklirani hladnjaci našli su novo mjesto kao police i podesti, dok je reciklirani filc postao elegantan materijal za zidne obloge, a reciklirana plastika iz elektroničke ambalaže dobila novu funkciju u detaljima i opremi prostora.
Radili smo i s industrijskim otpadom, drvom i metalom iz različitih sektora, tražeći načine kako materijalima produljiti životni ciklus i dati im novu svrhu. Svaki produkt postaje dio funkcionalnog, održivog prostora odnosno prostor u kojem estetika, tehnika i odgovornost prema okolišu koegzistiraju. Ključ našeg pristupa je da materijal ne ostane samo zanimljiv konceptualno, već da zadovolji sve tehničke i estetske kriterije dugotrajne upotrebe. Na taj način svaki prostor koji oblikujemo priča priču o kružnoj ekonomiji i pokazuje da održiv dizajn nije kompromis, nego prilika za inovaciju i kreativnu igru s materijalima.
Kako uopće odlučujete koji materijal je pogodan za korištenje, kako ga nabavljate, ide li to od projekta do projekta ili imate stalne dobavljače?
Proces pronalaska odgovarajućeg materijala kombinacija je istraživanja, testiranja i suradnje s partnerima. Materijale biramo ovisno o zahtjevima konkretnog projekta, ali i njihovim tehničkim karakteristikama, dostupnosti i mogućnosti obrade. Imamo razvijenu mrežu dobavljača i proizvođača s kojima kontinuirano surađujemo, ali svaki projekt često uključuje i potragu za novim rješenjima. To znači da je proces djelomično standardiziran, ali uvijek ostavlja prostor za inovaciju i prilagodbu.
Razlikuje li se, po dizajnu, namještaj koji osmišljate u SWOODA-i od klasičnog interijerskog dizajna? Je li cilj da netko “na prvu” prepozna Vaš pečat? A znam da Vam je bitna i modularnost...
Razlika postoji, ali ona ne proizlazi iz želje za stilskim nametanjem, nego iz načina razmišljanja o samom proizvodu. Kod klasičnog interijerskog dizajna fokus je često na formi i funkciji u trenutku isporuke, dok mi svaki element promatramo kroz cijeli njegov životni ciklus, od odabira materijala i načina proizvodnje do mogućnosti prilagodbe, rastavljanja i ponovne upotrebe. Zbog toga naši komadi namještaja i opreme trgovine često imaju drugačiju logiku konstrukcije.
Modularnost nam je izuzetno važna jer omogućuje da se isti elementi kroz vrijeme reorganiziraju, nadograđuju ili prenamijene bez potrebe za potpunom zamjenom. To je posebno relevantno u retailu, gdje se prostori često mijenjaju, ali i u uredskim interijerima koji moraju pratiti promjene u načinu rada. Što se tiče prepoznatljivosti, cilj nam nije da netko “na prvu” vidi potpis kroz stil, nego kroz način na koji je prostor ili produkt riješen. Ako bi se trebao izdvojit „SWOODA pečat“, onda bi rekao da je uvijek prisutan u jasnoći koncepta, iskrenosti materijala i logici izvedbe, točnije, tamo gdje dizajn nije samo estetski sloj, nego rezultat sustavnog i održivog promišljanja.
Retail dizajn, kojim se primarno bavite, posebna je kategorija unutar interijera, prostori se troše brzo, trendovi se mijenjaju, brendovi redizajniraju poslovnice svakih nekoliko godina. Kako se unutar tog kratkog životnog ciklusa uopće može dosljedno provoditi kružna ekonomija?
Upravo kroz tu dinamiku kružni dizajn dobiva najviše smisla. Retail prostori se često mijenjaju svakih nekoliko godina, što ih čini idealnim za implementaciju modularnih i reciklabilnih sustava. Umjesto da se prostor u potpunosti uklanja i odbacuje, njegovi se elementi mogu prilagoditi, premjestiti ili ponovno koristiti. Time se značajno smanjuje količina otpada i optimizira investicija.
Vaši klijenti su Runnersworld, FootballMania, Bestseller, Intersport, dakle uglavnom strane tvrtke s prisutnošću u Hrvatskoj. Zašto domaće tvrtke sporije prihvaćaju ovakav pristup i što bi ih moglo potaknuti da krenu tim putem?
Rekao bi da je to djelomično zbog opreza i fokusiranosti na kratkoročne troškove, ali situacija se postupno mijenja. Na međunarodnim tržištima pritisak potrošača i regulative ubrzava implementaciju održivih rješenja, dok domaće tržište još prolazi kroz tu tranziciju. Ipak, postoje pozitivni primjeri, poput projekata brenda Footballmania, koji uključuje trgovine Footballmania Arena Centar te novi projekt trgovine u Splitu, potvrđuju da interes raste i na lokalnoj razini, gdje zajedno razvijamo jedinstvene održive retail koncepte.
Kakvi su planovi za budućnost kada je u pitanju SWOODA, gdje se vidite za pet godina, ostajete li u retail dizajnu ili imate ambicije prema, primjerice, stambenom namještaju, javnim prostorima?
U narednom razdoblju vidimo daljnji razvoj primarno u retail i office segmentu, uz snažniji fokus na produkt dizajn i razvoj inovativnih rješenja. Cilj nije širenje u svim smjerovima, nego produbljivanje ekspertize u područjima gdje možemo imati najveći utjecaj, tamo gdje se susreću dizajn, tehnologija i održivost. U tom kontekstu vidimo SWOODA kao studio koji će i dalje razvijati rješenja primjenjiva na međunarodnoj razini, ali s jasnim lokalnim uporištem.