Izbor Borisa Vujčića za potpredsjednika Europske središnje banke najveći je karijerni iskorak nekog hrvatskog ekonomista i javnog dužnosnika dosad. Riječ je o njegovu velikom osobnom uspjehu, ali i o velikom postignuću hrvatske diplomacije. Istočna Europa desetljećima nije bila u poziciji da netko iz njezinih redova dođe u sam vrh Europske središnje banke pa je to važnije da se to događa upravo sada – i to s kandidatom iz zemlje koja je tek prije tri godine uvela euro i pristupila europodručju.
Ni političke kombinatorike, uobičajene na vrhu europske politike, ne umanjuju Vujčićev uspjeh. Prema tim tumačenjima, Vujčić je "pobijedio" politički snažnijeg finskog kandidata Ollija Rehna zahvaljujući podršci Njemačke. Pragmatični Nijemci procijenili su, naime, da će iduće godine lakše preuzeti čelno mjesto u Frankfurtu, kada sadašnjoj predsjednici Christine Lagarde istekne mandat, ako u užem vodstvu ECB-a ne bude previše "sjevernjaka", u koju su skupinu svrstali finskog kandidata. No takva objašnjenja ne mogu zasjeniti činjenicu da Vujčić nije dospio u sam vrh europskih financija pukom srećom.
Vujčić u sam vrh europskih financija nije došao pukom srećom
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Gdje i zašto su nestali državnici koji će reći “Make Europe great again!”?
Komplicirani mehanizmi donošenja odluka i sustav u kojem parlament nije pravi parlament, vlada nije prava vlada, a predsjednik nije pravi predsjednik onemogućio je inicijativu pojedinaca s vizijom
Hrvatska raste kao nikad, ali je i život u državi skuplji nego ikad prije
Hrvatska je u ovu godinu ušla s rekordnom zaposlenošću i snažnim rastom, ali i s višim cijenama hrane, energije i stanovanja. Kako europski fondovi slabe, a javna potrošnja se povećava, sve je jasnije da model rasta temeljen na turizmu i potrošnji dolazi do svojih granica
'Družio sam se s bivšim kanibalima, Sjeverna Koreja srušila je sve moje predrasude'
Susreta koje neću zaboraviti bilo je bezbroj, ali jedan mi se urezao u pamćenje. U Papui Novoj Gvineji upoznao sam Antoniusa iz plemena Dani, koje je donedavno bilo poznato po kanibalizmu. Taj susret bio je podsjetnik koliko su naše predodžbe 'drugima' često pogrešne
'Tužni su to ljudi koji nemaju vlastiti život ili su nezadovoljni, pa umjesto da se bave sobom, bave se pljuvanjem po drugima'
Publika je pamti po snažnim televizijskim i kazališnim likovima, ali posljednjih godina Marijana je postala i prepoznatljiv glas žena, majki i obitelji koje se svakodnevno nose s izazovima o kojima se rijetko govori otvoreno. Rođena u Širokom Brijegu, odrasla u brojnoj obitelji i oblikovana hercegovačkom upornošću, vrlo je rano naučila što znači odgovornost. Kao najstarije dijete, bila je oslonac roditeljima, čuvarica mlađe braće i sestara i netko tko je često vlastite želje stavljao u drugi plan
Ne zna desna što radi lijeva: gdje si bila 2026. kad je gorjelo u Iranu?
Pa, kako se dogodilo da ljevičari – glasni kada valja osuditi američki napad na Venezuelu ili izraelski na Pojas Gaze – šute kada su ugroženi iranski prosvjednici na ulicama Teherana?