Ekstremni vremenski uvjeti – vrućine, oluje i tuče – snažno su porasli diljem svijeta, a Hrvatska nije iznimka. Toplinski valovi ponavljaju se više puta godišnje, nevrijeme je sve učestalije i intenzivnije, a štetne posljedice najviše se ogledaju u poljoprivredi, infrastrukturi i zdravlju ljudi.
U Europi je u lipnju i srpnju zabilježena jedna od najjačih serija toplinskih valova s dnevnim temperaturama višima od 40°C. Istraživanja su pokazala da su klimatske promjene najmanje utrostručile broj smrtnih slučajeva tijekom toplinskog vala krajem lipnja, uz 1500 dodatnih smrtnih slučajeva u 12 gradova. Prošle godine Europa je doživjela najraširenije poplave još od 2013., s više od 335 poginulih i 18 milijardi eura štete. Fenomen tzv. hydroclimate whiplash postaje sve češći – naizmjenične faze suše i oluja uzrokuju destabilizaciju okoliša i rast rizika od požara.
Oštro upozorenje klimatologa
U Hrvatskoj je 2024. bila najtoplija godina otkad postoje mjerenja. Izraziti toplinski valovi sve su češći i dugotrajniji, a granice godišnjih doba fluidnije. Iznadprosječne temperature ljeti su često prekidane naglim olujama, pa je tako krajem lipnja i u srpnju došlo do snažnih grmljavinskih nevremena praćenih tučom promjera većeg od 5 cm. Sličan trend nastavljen je i ove godine. Velik dio Europe, uključujući i Hrvatsku, prošao je kroz snažan toplinski val, a u Zagrebu i Slavonskom Brodu zabilježeni su temperaturni rekordi. Prema svim predviđanjima, ljeto 2025. bit će toplije i suše od prosjeka, osobito na jugu i obali, dok istočnu i središnju Hrvatsku očekuju nestabilniji uvjeti.
Uz aktualne razine emisije ugljičnog dioksida, Zemlja bi mogla biti osuđena na to da za samo tri predstojeće godine bude probijena simbolična granica zagrijavanja od 1,5 Celzijeva stupnja. To je oštro upozorenje više od 60 vodećih svjetskih klimatologa u njihovoj najnovijoj procjeni stanja globalnog zagrijavanja. Gotovo 200 zemalja složilo se da će pokušati ograničiti porast globalne temperature na 1,5 stupnja Celzija iznad razina s kraja 19. stoljeća, u važnome sporazumu postignutom 2015. čiji je cilj izbjeći neke od najgorih utjecaja klimatskih promjena. No zemlje su nastavile sa sagorijevanjem rekordnih količina ugljena, nafte i plina, kao i sa sječom šuma, pri čemu je taj važan međunarodni cilj došao u opasnost, prenosi BBC. "Sve se stvari kreću krivim smjerom. Svjedočimo nekim dosad neviđenim promjenama, kao i ubrzanom zagrijavanju Zemlje i porastu razine mora", rekao je glavni autor studije, prof. Piers Forster, direktor Priestley Centra za klimatsku budućnost na Sveučilištu u Leedsu.
Početkom 2020. znanstvenici su procijenili da čovječanstvo može emitirati samo 500 milijarda tona više ugljikovog dioksida (CO2), najodgovornijeg plina za zagrijavanje planeta, uz 50 posto izgleda da se održi zagrijavanje na 1,5 Celzijeva stupnja. No do početka 2025. ovaj takozvani "ugljični proračun" smanjio se na 130 milijardi tona, pokazala je nova studija. Ostanu li globalne emisije CO2 na trenutačnim razinama od oko 40 milijarda tona godišnje, količina od 130 milijardi tona svijetu daje otprilike tri godine dok se taj ugljični proračun ne iscrpi. Trenutačna stopa zagrijavanja iznosi oko 0,27 stupnjeva po desetljeću, što je puno brže od bilo kakvih podataka poznatih iz geoloških zapisa. A ostanu li emisije ovako visoke, planet je na putu da dosegne porast temperature od 1,5 °C već oko 2030.
Nedavni porast u osnovi je posljedica emisija stakleničkih plinova, ali je ulogu odigralo i smanjenje učinka hlađenja za koji su odgovorne sićušne čestice zvane aerosoli. Ta dodatna energija mora otići nekamo, pa tako dio odlazi na zagrijavanje kopna, podizanje temperature zraka i globalno otapanje ledenjaka, no oko 90 posto viška topline apsorbiraju oceani. Sve to ne znači samo poremećaj kada je morski život posrijedi, već se odražava i na povećanje razine mora. Zbog toga toplije oceanske vode zauzimaju više prostora, uz dodatnu vodu koju morima "dodaje" otapanje ledenjaka.
Smanjenje emisije CO2 važnije nego ikad
Stopa globalnog porasta razine mora udvostručila se od 1990-ih, povećavajući rizik od poplava za milijune ljudi koji žive u priobalnim područjima u svijetu. I premda sve nabrojeno stvara prilično sumornu sliku, autori kažu kako zamjećuju da se stopa povećanja emisija ugljikova dioksida čini usporenijom s uvođenjem čistih tehnologija. Tvrde da su "brza i stroga" smanjenja emisija važnija nego ikada do sada. Ipak, treba istaknuti da svako dodatno zagrijavanje povećava težinu brojnih vremenskih ekstrema, poput otapanja leda i porasta razine mora. Važno je to da smanjenje emisija tijekom sljedećeg desetljeća može kritično promijeniti stopu zagrijavanja, smatraju stručnjaci.
Najsnažnije sjeveroistočne oluje – razarajući i nerijetko smrtonosni meteorološki fenomeni koji pogađaju istočnu obalu Sjedinjenih Država, donoseći sa sobom obilne kiše, snježne nanose i poplave koje često paraliziraju gradska područja – dodatno su intenzivirane učincima klimatskih promjena, otkriva nedavno provedena studija. Prema izvještaju CNN-a, ove oluje, koje se tipično javljaju u razdoblju od rujna do travnja, nastaju uslijed temperaturnog kontrasta između hladnih arktičkih zračnih masa sa sjevera i toplijih, vlažnih strujanja s Atlantskog oceana.
"Oluja stoljeća" iz ožujka 1993. ostaje zapamćena kao jedna od najpogubnijih i najskupljih u povijesti mjerenja. Orkanski vjetrovi brzine veće od 160 km/h donijeli su mjestimično i do 150 cm snijega, odnijevši više od 200 života. "Snježni armagedon" 2010. godine zatrpao je dijelove Pennsylvanije, Marylanda, Virginije i Zapadne Virginije s više od pola metra snijega, usmrtivši 41 osobu i ostavivši stotine tisuća kućanstava bez električne energije.
Sljedeća „oluja stoljeća“ mogla bi biti još jača piše CNN, pozivajući se na novo istraživanje.
Uznemiravanje javnosti je kazneno djelo!