Vlada ne može zaustaviti rast cijena, ali može obuzdati inflaciju

Pojedini analitičari procjenjuju da će inflacija u sljedećim mjesecima premašiti 7 posto. Što će Vlada poduzeti kako bi usporavanje BDP-a bilo što manje i kako bi se smanjio poticaj inflaciji?
Sanader: I razvijene zemlje poput Njemačke smanjuju planirani gospodarski rast, Nijemci su planirani gospodarski rast sa 4 smanjili na 2 posto.
Kod nas je projicirani rast BDP-a za ovu godinu između 4 i 4,4 posto što je znatno iznad prosjeka rasta eurozone, dok će deficit u državnom proračunu biti manji od prošlogodišnjeg, odnosno manji od 2 posto.
Nastavljamo raditi na jačanju konkurentnosti i izvozne snage hrvatskoga gospodarstva. Konkurentnost na globalnom tržištu želimo osigurati promišljenom proizvodnjom, reformama školstva i znanosti, poticanjem inovacija i novih proizvoda, ulaganjem u rijetke proizvodnje, poticajnim mjerama za izlazak na nova tržišta, korištenjem komparativnih prednosti pojedinih grana hrvatskoga gospodarstva i, više od svega, nastaviti izgradnju društva i gospodarstva znanja.

Globalni rast cijena energije i hrane, koliko god donosi udar na hrvatsko gospodarstvo, ipak je, kad je proizvodnja hrane u pitanju šansa za hrvatsku poljoprivredu i njen izvoz na strana tržišta. Što Vlada kani učiniti da bi potaknula veću i konkurentniju proizvodnju hrane?
Sanader: Vlada ne može zaustaviti ni rast cijena goriva, ni cijena hrane, ali može ublažiti stanje i pokušati zauzdati rast inflacije. Strukturnim potporama, poput rasta neoporezivog dijela plaća te Zakonom o minimalnoj plaći pomaže se najugroženijim dijelovima stanovništva.
Situacija s cijenom hrane vrlo je ozbiljna u cijelom svijetu. Početkom godine donekle smo u dogovoru s proizvođačima i trgovcima utjecali na cijene kruha mlijeka i ulja. Zbog interventne potpore za prvo tromjesečje nije poskupjelo ni meso... Ne prijeti nam nestašica, hrane će biti, ali će cijene biti kao i u našem okruženju - tržišne. Ipak, budu li cijene previše rasle, određenim ćemo intervencijama i potporama i dalje nastojati utjecati na regulaciju cijena i tržišta. Svjesni smo kratkoročnosti takvih mjera pa ćemo svakako iskoristiti sve velike potencijale koje Hrvatska ima u poljoprivredi, za pojeftinjenje krajnjeg proizvoda. Za to moramo imati nove tehnologije, novu opremu i biti u vrhu s prinosima. Stoga glavni dio proračuna ove godine, koji je uvećan za trećinu, ide za kapitalna ulaganja u poljoprivredi za koja ćemo poljoprivrednicima vraćati do 50 posto ulaganja, odnosno i do 3,5 milijuna kuna bespovratno.

Hrvatska ima oko milijun i pol zaposlenih, sprema li Vlada mjere za novo zapošljavanje i kako će se nositi s već sada naznačenim problemima nedostatka radne snage u nekim granama, građevina, turizam?
Sanader: Vlada je i ove, kao i prethodnih, u skladu s Nacionalnim akcijskim planom zapošljavanja za 2005.-2008. donijela Godišnji plan zapošljavanja kojim kroz programe ministarstava i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje potiče zapošljavanje po raznim osnovama: subvencijama poslodavcima za zapošljavanje određenih kategorija nezaposlenih, obrazovnim programima za nezaposlene za potrebe poznatih i nepoznatih poslodavaca, poticajima za poduzetničke aktivnosti, samozapošljavanje. Za te je potrebe u ovoj godini izdvojeno 480 milijuna kuna. Da takva aktivna politika zapošljavanja daje rezultate vidljivo je po kontinuiranom rastu zaposlenosti (oko 56 posto aktivnog stanovništva) i padu nezaposlenosti (oko 10 posto nezaposlenih). Činjenica da nezaposlenost ima strukturalno obilježje ukazuje na još veću potrebu provedbe reforme obrazovanja i usklađivanja sustava obrazovanja prema potrebama tržišta rada. Isto tako činjenica je da će se, ponajviše zbog demografske strukture društva, osmišljenom migracijskom politikom morati djelovati na potrebe tržišta rada. I sada se dio potreba na tržištu rada zadovoljava putem dozvola za zapošljavanje stranaca u skladu sa Zakonom o strancima. Buduće aktivnosti Vlade na području tržišta rada bit će na podizanju obrazovne razine stanovništva i usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta rada. To su aktivnosti koje će biti podržane i sredstvima predpristupnih fondova EU. (Hina)