izabrali pravosudni model

Visoki kazneni sud osnovan unatoč kritikama, preuzet rizik eventualnih loših posljedica

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Orsat Miljenić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: Predsjednik SDP-a Peđa Grbin u Saboru održao konferenciju za medije
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Orsat Miljenić
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
Peđa Grbin izabran je za novog predsjednika SDP-a
15.11.2020.
u 13:54
Suština je u izboru normativnog modela, a njegova funkcionalnost i svrsishodnost stvar je preuzimanja rizika od strane zakonodavca dok god je model u ustavnim okvirima, kao što je Ustavni sud utvrdio u ovom slučaju.
Pogledaj originalni članak

Ustavni sud objavio je odluku o ustavnosti osnivanja Visokog kaznenog suda koji 1. siječnja počinje s radom. Peđa Grbin i Orsat Miljenić tvrdili su u svome prijedlogu da VKS u kaznenim predmetima na sebe preuzima ovlast “osiguranja jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni” koju prema Ustavu ima Vrhovni sud.

Ministarstvo pravosuđa, pak, u odgovoru tvrdi suprotno, kako je glavni cilj osnivanja VKS-a upravo ujednačavanje sudske prakse, postizanje antikorupcijskih učinaka i jačanje uloge Vrhovnog suda kao najvišeg suda. I Vrhovni sud podržao je osnivanje VKS-a.

Tri kaznenoprocesne katedre pravnih fakulteta u Rijeci, Osijeku i Zagrebu dale su za pravo Grbinu i Miljeniću, rekavši da je riječ o neustavnom rješenju jer izvanredni pravni lijekovi i žalba za najteža kaznena djela nisu dovoljan alat koji omogućuju Vrhovnom sudu ispunjene njegove ustavne uloge.

Osječka katedra osobito upozorava na rješenje u hitnim predmetima kojima se zadire u ustavna prava okrivljenika kad je riječ o nezakonitim dokazima, istražnom zatvoru i uvjetnom otpustu. Zagrebačka katedra vrlo je kritična prema novoj ulozi Vrhovnog suda: “Jedini preostali način ujednačavanja sudske prakse je primjena još jačih autokratskih metoda utjecaja na niže sudove po uzoru na druge postkomunističke države ili tzv. države iliberalne demokracije poput Mađarske”, zaključno se navodi u studiji.

Ustavni sud obrazlaže kako predlagatelji svoj prigovor nedjelotvornosti mehanizma za ujednačavanje sudske prakse umnogome vezuju uz pristup koji se svodi na propitivanje koliki bi broj pravnih lijekova, pravnih osnova za podnošenje i koliko predmeta u kojima bi Vrhovni sud mogao postupati njemu omogućavao da u kaznenim predmetima nadzire jednakost i ravnopravnost građana u primjeni prava.

Suština je u izboru normativnog modela, a njegova funkcionalnost i svrsishodnost stvar je preuzimanja rizika od strane zakonodavca dok god je model u ustavnim okvirima, kao što je Ustavni sud utvrdio u ovom slučaju. Drugim riječima, možda su Grbin i Miljenić u pravu ili katedre kritične, ali zakonodavac je slobodan izabrati model te preuzima na sebe rizik eventualnih loših posljedica. 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

KE
Kendra
18:17 15.11.2020.

Politika je samo uhljebila svog Turudića, politički kapitalci u pljački Države nikada neće odgovarati za zlodjela niti će ikada vratiti pokradeni novac. Eto, za to će služiti taj izmišljeni Sud.

JB
Jednonogi.Brabonjak
21:46 15.11.2020.

Mala mi je završila pravo pa ako ikako možeš uvali ju negdje, ona je uvijek bila za vas..

AB
abokatstir
21:17 15.11.2020.

Komunjarama svakako to ne odgovara jer bi trebali doći na red partijski kriminalci koji su opljačkali ne milijune kao sanader, već milijarde. Taj Visoki kazneni sud bi trebao utjecati na ujednačenost, ispravnost i skraćivanje rokova procesuiranja.