1. Državna matura provodi se već sedamnaest godina. Kako danas gledate na njezinu ulogu i što smatrate njezinim najvećim postignućem? Nakon sedamnaest godina provedbe mogu reći da je državna matura u potpunosti opravdala svoju svrhu. Bio je veliki iskorak jer se prvi put na nacionalnoj razini uvelo jedinstveno vrednovanje znanja učenika na završetku srednjoškolskog obrazovanja. Postala je općeprihvaćen i objektivan način vrednovanja znanja učenika na završetku srednjoškolskog obrazovanja te glavni kriterij za upis na većinu visokih učilišta. Jedan od njezinih najvažnijih učinaka jest to što je svim maturantima omogućila jednake uvjete i jednake kriterije vrednovanja, bez obzira na školu iz koje dolaze. Ujedno je pojednostavila upis na fakultete jer učenici danas mogu konkurirati na više studijskih programa istodobno, što prije uvođenja državne mature nije bilo moguće zbog preklapanja prijemnih ispita. Smatram da su upravo transparentnost i povjerenje koje je sustav stekao tijekom godina njegovo najveće postignuće.
2. Tijekom godina mijenjali ste pojedina pravila. Koje biste promjene izdvojili kao najvažnije i zašto? Državna matura nije zatvoren sustav, nego sustav koji se kontinuirano unapređuje. Spremni smo mijenjati sve ono za što se tijekom provedbe pokaže da može biti bolje, jednostavnije i pravednije za učenike, ali uvijek vodeći računa da se ne naruši jednakost među maturantima i vjerodostojnost ispita. Svaku uočenu manjkavost nastojimo ispraviti ako se pritom ne narušavaju jednakost i vjerodostojnost ispita. Tako smo promijenili pravilo prema kojem se ispit poništavao ako se učenik potpisao punim imenom i prezimenom, budući da anonimnost ionako jamči barkod. Standardizirali smo i pragove prolaznosti, koji su danas unaprijed poznati i više se ne mijenjaju iz godine u godinu. Ove godine izmijenili smo i pravila vezana za nedopušteno posjedovanje mobitela ili pametnog sata pa se sada poništava samo ispit tijekom kojeg je utvrđen prekršaj, a ne svi ispiti koje maturant polaže. Sve te promjene donesene su kako bi sustav bio pravedniji, jednostavniji i razumljiviji maturantima, uz potpuno očuvanje njegove vjerodostojnosti.
3. Kako uspijevate održati povjerenje javnosti u sustav državne mature, unatoč velikom interesu i pritiscima koji je prate? Državna matura jedan je od najsloženijih projekata u hrvatskom obrazovnom sustavu i razumljivo je da izaziva velik interes javnosti. U njezinoj provedbi sudjeluju Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, srednje škole, ispitni koordinatori, dežurni nastavnici i brojne druge institucije. Samo tijekom ovogodišnjeg ljetnog roka gotovo 30 tisuća kandidata polagalo je više od 111 tisuća ispita, koji su bez ijedne organizacijske pogreške dostavljeni školama, provedeni i vraćeni na ocjenjivanje. Posebno me veseli što ove godine nije bilo nijednog spornog zadatka, što potvrđuje kvalitetu rada stručnih radnih skupina. Povjerenje se gradi dosljednom primjenom pravila, transparentnošću, anonimnim ocjenjivanjem i spremnošću da unapređujemo sustav kada za to postoje opravdani razlozi. Upravo zato vjerujem da državna matura danas uživa visok stupanj povjerenja učenika, roditelja, nastavnika i visokih učilišta. Sve to je temelj zbog kojeg državna matura i nakon sedamnaest godina ima svoju važnu ulogu u hrvatskom obrazovanju.