Pinot sivi, bijeli sauvignon ili zinfandel, merlot... samo su neka od popularnih vina koje trgovci i vinari širom svijeta nude sa sve nižim postotkom alkohola, od svega pet-šest umjesto standardnih 13,5 do 15 i više posto. Vinski klasici, naime, i dalje imaju znatan udio u tržišnoj utakmici. No kao i s pivom, kojemu je dosad posvećeno najviše pažnje u “snižavanju” razina alkohola, i vino, čini se, zbog sve većeg fokusa potrošača na zdravlje i wellness doživljava novu renesansu.
Ranije u berbu grožđa
U Izvješću o mogućnostima održivog, organskog i manje alkoholnog vina Wine Intelligence’s Global SOLA, vina s nižim udjelom alkohola potrošačima su zanimljivija kategorija i od, primjerice, sve popularnijih rose ili veganskih vina. No dok je pivu puno lakše smanjiti udio alkohola, a da proizvod zadrži konzistentan okus i kvalitetu, kod vina je, tvrde upućeni, jako teško postići isti efekt. Tradicionalno postoji velika razlika u kvaliteti vina s niskim udjelom alkohola jer su vrlo “zelena”, tvrđa i kisela pa traže više šećera da bi se sakrile te osobine, tvrde enolozi. Stoga, kako bi se premostili ti potencijalni problemi, a zadovoljili ukusi potrošača sve sklonijih alternativama poput “mocktailsa” (bezalkoholnih koktela za odrasle), manje alkoholnom ili bezalkoholnom pivu, radlerima, ciderima... pred vinarima, i ne samo hrvatskim, puno je posla.
Luka Vrga, član uprave Osilovca u čijem sastavu posluje Feravino, potvrđuje da i hrvatski proizvođači slijede suvremene svjetske trendove.
– Već smo prije nekoliko godina smanjili udio alkohola u našim brendovima Rose Dika i Rose Classic, idealnim vinima za toplije dane. S istim trendom nastavljamo na još nekim našim linijama Dika i Classic kod bijelih, ali i crnih vina, te kod naših novih aduta, iznimno traženih pjenušaca Grasecca i Francesce. U prosjeku snižavamo udio alkohola za od jedan do jedan i pol posto, što se i te kako osjeti. Vina s manje alkohola ne samo da su traženija u ljetnim danima, nego je i ovakav pristup u skladu sa zdravim životom u kojem uvijek ima mjesta za vrhunsku kapljicu ako se u njoj uživa umjereno. Proizvođači koji žele dobiti vino s manje alkohola ranije beru grožđe, pa je i na našim položajima u Feričancima berba svake godine sve ranija – ističe Vrga.
Istarski vinar Ivica Matošević kaže da je Hrvatska sa svojim diverzitetom, od moćnih i robusnih crnih vina juga poput plavca malog i snažne i teške slavonske graševine, gdje je veliki izazov doći do nižih stopa alkohola, do laganijih bijelih berbi poput malvazije, posebna na svjetskoj karti. Istarski vinari svoj najbolji izričaj upravo vide u pitkim, lepršavim, svježim, elegantnim vinima koja su trenutačno u trendu.
Pokazivanje mišića je passé
– Kad gledate asortiman koji svijet danas nudi te da čak i zemlje koje su na svjetsku vinsku kartu došle zahvaljujući velikim strukturama i jakim kompleksnim vinima idu prema eleganciji i pitkosti, mislim da smo na dobrom putu – objašnjava Matošević, ističući da se to vidi i u nastupima njegova podruma Matošević vina vani. Na engleskim tržištima lagane i pitke malvazije, s više osobnosti, izvrsna su protuteža dominantnoj sceni sivog pinota i bijelog sauvignona.
– U Istri smo imali jednu fazu kad smo htjeli pokazati veliku slojevitost i kompleksnost malvazije, no pokazivanje mišića danas je ipak passé. Kad dođe ljeto, ljudi žele popiti i drugu i treću čašu vina, a ako ono ima puno alkohola, stat će nakon prve. Tako to danas gleda i moderno tržište vina pa su malvazije iz našeg podruma već s 12 ili 12,5% alkohola umjesto s 14 – napominje on.
Supernamirnice koje trebate imati u svom domu