Dolazeća vlada Pétera Magyara razmotrit će nacionalni obrambeni plan kojim se predviđa korištenje povoljnih europskih zajmova za ponovno naoružavanje Mađarske, a koji je donesen za mandata Viktora Orbána, pozivajući se pritom na zabrinutost zbog korupcije, doznaje Euronews. Moguća je revizija ciljeva i opsega plana u skladu s prioritetima Magyarove vlade, a Europska komisija pristala je na njihov zahtjev da se dokument preispita i ocijeni prije poduzimanja daljnjih koraka.
Program povoljnih zajmova pokrenuo je prošle godine Bruxelles kako bi ojačao obrambenu industriju i vojnu spremnost diljem Unije kao odgovor na prijetnju Rusije. Instrument SAFE raspodijelit će 150 milijardi eura među 19 država članica.
Mađarska je svoj plan, vrijedan 16,2 milijarde eura, podnijela prošlog prosinca, uz detaljan prikaz obrambenih i dvonamjenskih projekata. Budući da Komisija još nije odobrila prijedlog, stručnjaci iz dolazeće Magyarove vlade sada ga pomno analiziraju te bi mogli predložiti izmjene. „Kritički ćemo preispitati popis koji je podnijela odlazeća vlada i donositi odluke na temelju stvarnih potreba i procjene korupcijskih rizika”, izjavio je za Euronews izvor iz stranke Tisza, pod uvjetom anonimnosti.
Navodni korupcijski rizici, kako se doznaje, odnose se na mađarske industrijske interese povezane s odlazećom Orbánovom vladom. Nacionalni planovi dostavljeni Komisiji tretiraju se kao povjerljivi zbog svoje osjetljive naravi. Komisija je potvrdila da je u kontaktu s dolazećim mađarskim vlastima o tom pitanju. „Komisija je, naravno, otvorena za dijalog o mađarskom SAFE planu s dolazećom vladom”, rekao je glasnogovornik Komisije Thomas Regnier za Euronews, dodavši kako procjena mađarskog obrambenog plana i dalje traje te će biti odobren kada bude spreman.
U ožujku je Komisija odobrila SAFE planove Češke i Francuske, čime je mađarski prijedlog ostao posljednji neriješeni slučaj. Tadašnji stav Komisije bio je istovjetan današnjem: plan još nije spreman za odobrenje. Mađarska je potom zatražila od Komisije ažurirane informacije o statusu revizije, na što je iz Bruxellesa odgovoreno kako su potrebne izmjene. Mađarski paket od 16,2 milijarde eura bio je među trima najvećim zahtjevima, iza Poljske i Rumunjske, a nadmašio je i francuski, Pariz je zatražio 15,1 milijardu eura.
Mađarski diplomati upućeni u slučaj tvrde kako je odgoda politički motivirana te da je Budimpešta ispunila sve potrebne kriterije za pozitivnu ocjenu. „Pogledamo li vremenski slijed, Komisija je početkom veljače odlučila ne odobriti mađarski plan prije izbora. Do tada je postupak tekao jednako kao i za druge države članice”, kazao je visoki mađarski dužnosnik, također pod uvjetom anonimnosti. „Nakon toga Komisija je potpuno utihnula: bez povratnih informacija, bez pitanja, bez obrazloženja, pa čak ni odgovora na službene upite. To nije uobičajena procedura; riječ je o očitoj političkoj blokadi”, dodao je.
Komisija je ovoga tjedna odbacila optužbe da je SAFE plan Orbánove vlade zadržan iz političkih razloga. „Kategorički odbacujem tvrdnju da je riječ o političkoj blokadi. Nismo blokirali nijedan SAFE plan”, poručio je glasnogovornik Regnier, naglasivši kako je od Mađarske zatražena revizija. Tijekom vikenda visoko izaslanstvo Europske komisije boravilo je u Budimpešti na prvim neformalnim razgovorima s predstavnicima Magyarova tima.
Delegaciju Europske unije predvodio je šef kabineta Ursula von der Leyen, Björn Seibert, a u njoj je sudjelovalo i nekoliko glavnih ravnatelja. Posjet je bio zapažen jer su razgovori vođeni s dužnosnicima stranke Tisza, koji još nisu formalno preuzeli vlast. Iako glavni ravnatelj za obrambenu industriju i svemir, Timo Pesonen, nije bio prisutan, mađarski SAFE plan bio je jedna od tema razgovora.
Nakon sastanka obje su strane izrazile spremnost za rješavanje pitanja zamrznutih sredstava Europske unije za Mađarsku, riječ je o 17 milijardi eura od ukupno 27 milijardi predviđenih u aktualnom proračunskom razdoblju. Magyar i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen ranije su se usuglasili o uspostavi izravnog komunikacijskog kanala između svojih timova kako bi se radilo na deblokadi sredstava.
Mađarskoj prijeti gubitak 10 milijardi eura iz fonda za oporavak ako se dogovor ne postigne do kraja kolovoza. Odmrzavanje europskih sredstava, koja je Bruxelles blokirao za vrijeme Orbánove vlade zbog zabrinutosti oko vladavine prava i borbe protiv korupcije, bilo je središnje obećanje Magyarove izborne kampanje.