Velika analiza hrvatskih sudova: Evo koji su sudovi po kvantiteti rada najlošiji, a koji najbolji

Dražen Bošnjaković u kolovozu 2016. govorio je kako HDZ planira u prve dvije godine mandata broj neriješenih sudskih predmeta s 490.000 smanjiti na manje od 350.000 obrazlažući kako teret predmeta za rješavanje nije ravnomjerno raspoređen te da ima puno prostora za napredak. Premda je i bivši Mostov ministar Ante Šprlje radio na tome, HDZ-u i Bošnjakoviću tek se u proteklih 10 mjeseci pružila prilika da HDZ-ov program za pravosuđe provedu u djelo. Za 14 mjeseci, ako ne i prije, s obzirom na očekivane dodatne poticaje putem reorganizacije sudova, Bošnjaković će se, vrlo je izgledno, pohvaliti kako je ostvario cilj. Naime, broj neriješenih predmeta na kraju 2017. godine bio je 415.425, a u posljednje tri godine smanjen je za 155.915 predmeta ili 27 posto.

Teško do promjene percepcije

U tom smanjenju i dalje je najveći udio prekršajnih predmeta (71.574), pa općinskih (55.675), županijskih (17.868), trgovačkih (8514) i upravnih (3061), dok je na Vrhovnom sudu u protekle tri godine za 777 povećan broj neriješenih slučajeva. Ohrabrujuće su te brojke, jer nakon početnih uspjeha broj sudskih zaostataka je stagnirao pa se i povećavao tako da smo na početku 2012. imali 827.102 neriješena predmeta. Devedesetih godina bilo ih je 1,6 milijuna. Planirana Bošnjakovićeva reorganizacija općinskih sudova (kojima se pripajaju prekršajni sudovi i jačaju stalne sudske službe) trebala bi dovesti do još bolje iskoristivosti sudaca, osobito prekršajnih i manje opterećenih općinskih sudaca tako da bi Bošnjaković do svoje brojke mogao doći, kako nam je i sam potvrdio, početkom sljedeće godine. Racionalizacija mreže sudova krenula je još 2008. godine, a velik je pomak ostvaren i s prekršajnom reformom u mandatu Orsata Miljenića na početku 2014. koja je drastično smanjila broj predmeta na prekršajnim sudovima, pa time i ukupni broj neriješenih sudskih predmeta. I Bošnjaković se slaže da zasluge za smanjenje pripadaju i Miljeniću, odnosno da je resor pravosuđa specifičan po tomu što povezuje ministre različitih političkih opcija.

- Da, postoji kontinuitet još od pristupnih pregovora kad se krenulo s reorganizacijom. Svaki ministar koji je došao pomakao je stvari u tom smislu kako se krenulo, odnosno nitko nije okrenuo kotač natrag. Svaki je ministar dao neki svoj doprinos - kaže i ministar Bošnjaković. Premda i on namjerava smanjiti broj sudova, jačanjem stalnih službi i fleksibilnijim upravljanjem, cilj je sudove učiniti dostupnijima građanima. No, kao najsnažniji iskorak ministar izdvaja digitalizaciju kojom će do kraja ove godine biti obuhvaćeni svi trgovački sudovi. Kao unapređenje navodi i uvođenje “speech to text” uređaja u kaznene sudove koji govor pretvaraju u tekst, a prvih devet od 3000 bit će u primjeni ove godine.

Trend pozamašnog smanjenja broja neriješenih predmeta nije jedina dobra vijest iz pravosuđa. Statistički trendovi po više kriterija pokazuju, unatoč drugačijoj javnoj percepciji, kako je stanje u pravosuđu sve bolje. Koliko god se to, ne samo po (ne)argumentiranim komentarima na društvenim mrežama već i u osvrtima političara, novinara pa i dužnosnika, ne čini tako. Dakako, deseci tisuća građana koji još uvijek godinama iščekuju pravdu te sudionici čak 11.971 predmeta koji više od desetljeća iščekuju pravorijek u svome predmetu s nevjericom, podsmijehom pa i prijezirom će odbaciti takvu argumentaciju. Dok suci ne potpišu i posljednji predmet koji traje nerazumno dugo, percepcija pravosuđa teško će se bitno promijeniti. Toga su svjesni i u Ministarstvu pravosuđa te stoga u suradnji s predsjednicima sudova osobit naglasak stavljaju na rješavanje starijih predmeta kojih je udio u ukupnom broju neriješenih predmeta sada 3,62 posto. To je važno i jer se zbog suđenja koja nisu okončana u razumnom roku po zahtjevima građana isplaćuju naknade. Samo od 2011. do 2013. isplaćeno je 88 milijuna kuna iz državnog proračuna zbog predugih sudskih postupaka.

Sve vrijeme sudovi u prosjeku rješavaju više predmeta nego što ih zaprimaju. Smanjen je i pokazatelj pretpostavljenog vremena u broju dana potrebnih za rješavanje predmeta tzv. DT (disposition time). Riječ je o kriterijima koje je uspostavila Komisija Vijeća Europe za ocjenu učinkovitosti pravosuđa. Bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić na početku 2014. kukao je kako se u Hrvatskoj prvostupanjski predmeti rješavaju za 470 dana, a europski je prosjek 270 dana. Tada je postavio cilj od 250 dana. DT je početkom ove godine na hrvatskim sudovima bio 234 i ipretežno ima trend smanjenja na svim sudovima. Doduše, na prvostupanjskim predmetima nešto je lošiji pa je tako lani na općinskim sudovima bio 287 (preklani 270), a na trgovačkim sudovima 334.

Sve to postignuto je s manje sudaca. Osim što je kroz racionalizacije u posljednjih 10 godina drastično smanjen broj sudova, a time i šefova, od 2015. imamo 91 suca manje, 1788 na kraju 2017.

Podaci Ministarstva pravosuđa koji su objavljeni na njihovoj web-stranici otkrivaju kako su sudovi radili u protekle tri godine, i to temeljem niza usporedivih kriterija. Javna objava podataka o usporedivim kriterijima učinkovitosti rada sudova ima cilj potaknuti sudove na bolja postignuća bilo kroz pojačani rad ili kroz kvalitetniju organizaciju koja će bolje iskoristiti kadrove.

U našoj analizi osvrćemo se na rad sudova koje treba pohvaliti ili pokuditi. Kod usporedbi valja voditi računa o tomu da se ne miješaju kruške i jabuke. Ne može se uspoređivati rad sudova različitih nadležnosti. Na nižim sudovima su jednostavniji predmeti. Trgovački predmeti u pravilu su složeniji od građanskih, dok je teško s njima uspoređivati upravne predmete. Na najvišim sudovima je i najveća odgovornost koja traži studiozno razmatranje slučaja, ali na tim se sudovima ne gubi vrijeme na saslušavanje svjedoka, vještačenja... Prvostupanjskim sucima vrijeme rješavanja predmeta uvelike ovisi i o strankama.

Svaki rješavatelj (sudac ili sudski savjetnik) lani je zaprimio 266 predmeta, a riješio je 283. Općinski kazneni sud u Zagrebu jedini je kazneni sud. Iako su lani riješili 172 predmeta po rješavatelju, što je daleko manje od najneučinkovitijeg općinskog suda, iz toga se ne može izvlačiti nikakav zaključak. Svi pokazatelji za taj sud relativno su stabilni. DT im je relativno nizak – 160. Ne baš usporediv s drugim sudovima je i Općinski radni sud u Zagrebu, čiji pokazatelji variraju kao ni na jednom drugom sudu. Tako su 2015. riješili 8751 predmet (350 po rješavatelju), a lani 3232 (141) pa im je i DT skočio s 226 na 335 dana. Naime, oni su u “učinkovitim” godinama rješavali jednostavnije predmete (božićnice i slično) pa su i broj neriješenih predmeta drastično smanjili, za više od osam tisuća, na “samo” 2963, ali to su složeniji predmeti. Opći građanski sud u Zagrebu, za razliku od ostalih, nema kaznene i radne predmete. Taj sud ima najviše neriješenih predmeta – 63.226, s trendom smanjenja pa im je i DT s 432 spušten na 351. Imaju najviše i predmeta starijih od 10 godina unatoč trendu smanjenja (5105).

Najbolji Slavonski Brod

Po tim pokazateljima slijedi sud u Splitu (29.374 neriješena predmeta i 1434 starija predmeta), Rijeci (18.416 i 458) te Pula gdje je u protekle dvije godine zaprimljeno ukupno čak 7000 predmeta ili 40% više nego 2015. pa sad imaju čak 15.689 neriješenih predmeta. Stoga im je i DT u godini dana sa 165 skočio na 326. Iako imaju solidan broj riješenih predmeta po rješavatelju. I sud u Novom Zagrebu ima 11.675 neriješenih predmeta s trendom porasta, na što utječe i porast zaprimljenih predmeta (DT smanjen s 387 na 275). Porast broja neriješenih predmeta bilježi još jedino Gospić pa su im zaostaci na kraju 2017. veći od godišnjeg priljeva predmeta koji je u padu. Ali i oni imaju solidan broj riješenih predmeta po rješavatelju (323).

Osim glomaznih sudova, čije bi probleme trebala riješiti mini reforma, Općinski sud u Dubrovniku sud je s najviše problema. Oni su višestruki rekorderi po negativnim pokazateljima među 21 općinskim sudom opće nadležnosti. Imaju veći broj neriješenih predmeta (8617) od godišnjeg priljeva (oko 7000), a uz to i 402 predmeta starija od 10 godina ili 4,67 % od ukupnog broja predmeta po čemu su treći iza OGS-a u Zagrebu (8%) i suda u Splitu (4,88), pa je iza njih Zadar (4,22%)... U Dubrovniku je DT uvjerljivo najveći – 449, te su protekle dvije godine imali najmanje riješenih predmeta po rješavatelju (212 i 221), dok ih je drugi Split (214 i 226) 2015. nadmašio s 240 riješenih predmeta po rješavatelju u odnosu na njihovih 248. Još su Rijeka, Zadar i Šibenik (od 228 do 265) koji su u dvije od protekle tri godine “uspjeli” se uvrstiti među pet sudova s najmanje riješenih predmeta po rješavatelju.

Što je razlog tomu da sudovi na Jadranu rješavaju najmanje predmeta, pitali smo predsjednika Vrhovnog suda Đuru Sessu.

– Mislim da je problem u tomu što sudovi uz more imaju vrlo složene predmete, što znam i kao revizijski sudac u nekretninskim sporovima koje su građani nakon godina zanemarivanja odlučili riješiti. A možda problem treba tražiti i u tomu što predsjednici sudova nedovoljno motiviraju suce – obrazlaže Sessa.

I ministar Bošnjaković slaže se kako je moguće da su predmeti na tim sudovima složeniji te je najavio kako će s predsjednicima sudova razgovarati o uzrocima lošije statistike. Najbolji po kriteriju riješenih predmeta je sud u Slavonskom Brodu (404, 465 i 376 predmeta godišnje po rješavatelju 2015.-2017.), što je lani nadmašio jedino Sisak (423). Sisak je i preklani imao 422, a 2015. godine 353 predmeta po rješavatelju. Slijede Bjelovar (389, 395, 361), Zlatar (383, 407, 345), a lani je među prvih pet bio Vukovar (345), preklani Velika Gorica (376), a godinu prije Varaždin (367) i Karlovac (357).

Lani je najlošiji DT iza Dubrovnika imao Šibenik (392 dana), Gospić (389), Karlovac (357), Split (341)... Najbolja je Virovitica (115), Koprivnica (130), Osijek (132), Bjelovar (153) i Požega (167).

U protekle je tri godine razlika među sudovima s najmanjim i najvećim brojem riješenih predmeta po rješavatelju varirala (164, 244 i 211 predmeta) što ukazuje da je Bošnjaković bio u pravu kad je tumačio kako još uvijek ima prostora za poboljšanja. Boljim iskorištavanjem sudaca i fleksibilnijim radom stalnih sudskih službi te reorganizacijom glomaznih sudova u Zagrebu, Splitu i Rijeci cilj mu je uravnoteženije rasporediti teret predmeta. Ne zaboravimo, svi općinski suci i savjetnici, bez obzira na to koliko predmeta rješavaju, imaju jednaku plaću.

Najradišniji trgovački u Pazinu

Na županijskim sudovima još je uravnoteženije opterećenje u razdoblju 2015.-2017. jer je razlika u broju riješenih predmeta između najlošijih i najboljih sudova bila 123, 125 i lani 92 predmeta po rješavatelju. Najmanje ih riješe suci i savjetnici u Osijeku (211, 187 i 194), Puli (216, 207 204), Šibeniku (214, 194, 191), Rijeci (220, 208, 197) i Dubrovniku (229, 215, 203) koji je lani imao najlošiji DT – 239 dana, zatim Šibenik 220, Velika Gorica 206, Split 204, Rijeka 194... Najbolji DT ima Osijek, 111, zbog smanjenog priljeva predmeta, Karlovac 156, Slavonski Brod 161, Pula 162, Sisak 172...

Među osam trgovačkih sudova još je veća ujednačenost u opterećenju brojem godišnje riješenih predmeta jer je između suda u Pazinu koji je lani riješio najviše predmeta po rješavatelju, 290, i najlošijeg Varaždina (197), razlika u “samo” 93 predmeta. Pazin je i preklani bio najbolji (383). Po tom kriteriju slijede Zagreb (272, 292 i 250), Osijek (212, 362, 236) i Bjelovar (209, 335, 256)... Kao najlošiji izdvaja se sud u Splitu (192, 263, 217), dok je ostale teško rangirati jer im podaci iz godine u godinu variraju. Što se tiče vremenskog kriterija, najbolji je Trgovački sud u Bjelovaru sve tri godine (DT 125, 151, 218), pa u Osijeku (166, 155, 251), Rijeci (250, 215, 319)... Najlošiji DT lani imaju Pazin (376), Zadar (371) i Zagreb (365). U četiri trgovačka suda (Zadar, Split, Osijek i Bjelovar) povećan je broj neriješenih predmeta.

Visoki trgovački sud broj neriješenih predmeta smanjio je s 20.845 na 12.428 te su DT smanjili sa 774 na 389. Doduše, trend je i smanjeni priljev predmeta (od 165 do 127 po rješavatelju), dok imaju u odnosu na trgovačke sudove niži broj riješenih predmeta (177, 232, 188).

Uvjerljivo najviše predmeta po rješavatelju među četiri upravna suda u četiri najveća grada rješavaju upravni suci i savjetnici u Zagrebu, godišnje 334 svaki od njih, pa u Rijeci 242, Splitu 230 i Osijeku 177, s tim da je u Splitu preklani rješavano čak 456 predmeta po rješavatelju. Zbog toga Split ima najmanji DT 164, pa Osijek 166, i to zbog smanjenog priljeva, Rijeka 239 i Zagreb 373 dana. Upravni sud u Splitu je broj neriješenih predmeta smanjio s 5154 na 2065. U Visokom upravnom sudu je broj neriješenih predmeta porastao s 1556 na 1907 te DT ima trend rasta sa 62 na 153 zbog priličnog porasta broja primljenih predmeta. Rješavatelji VUS-a u usporedbi s drugim upravnim sucima, a osobito zagrebačkim, godišnje riješe skroman broj predmeta (122, 117, 126), manje i od vrhovnih sudaca. Vrhovni sud već je godinama veliki problem jer je zagušen neriješenim predmetima, a vrhunac je dosegnut na kraju 2015. kad ih je bilo 18.227. Te su godine riješili 7670 predmeta, pa iduće 11.074 i lani 9776 predmeta, ili po rješavatelju 97, 146 i 138 predmeta. Dakako, i njihovo pretpostavljeno vrijeme rješavanja zaostataka najveće je od svih sudova u protekle tri godine – 867, 564 i lani 603.

Revizija - ‘reciklirana žalba’

I predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa slaže se da su zaostaci na Vrhovnom sudu veliki problem, i to na građanskom odjelu, pa su unutarnjim reorganizacijama uspjeli smanjiti broj neriješenih predmeta, ali i sam kaže da su to zapravo nazov i rješenja.

– Srž problema nastala je 2008. godine kad je uveden tzv. dupli režim revizije, dakle, kad je uz reviziju o načelnim pitanjima kakva praksa prevladava u državama centralne Europe i skandinavskim zemljama, kod nas omogućeno i podnošenje revizije kao “druge”, odnosno najčešće “reciklirane žalbe” – obrazlaže Sessa. Statistika to potvrđuje jer je Vrhovni sud 2008. imao 3079 neriješenih predmeta i taj broj od tada skokovito raste.

Na propitivanje rješavaju li vrhovni suci i savjetnici dovoljan broj predmeta (138 po rješavatelju) Sessa nam je spremno uzvratio: – Vrhovni sud Finske s 30 sudaca godišnje riješi 120 predmeta. Broj riješenih predmeta na Vrhovnom sudu upravo ukazuje na apsurdnost situacije. Taj broj nije dokaz kvalitete rada suda, već je štoviše zabrinjavajući jer bi se vrhovni suci trebali baviti sveobuhvatnijim i ključnim pitanjima – kaže Sessa.