Cijena janjetine u hrvatskim mesnicama već prelazi 20 eura po kilogramu, dok se paška janjetina prodaje i po 28 eura. S druge strane, u trgovačkim lancima poput Konzuma često je na akciji za 11,99 eura, što je – s obzirom na kronični nedostatak domaćeg mesa, ne samo janjetine – odlična cijena, slažu se kupci. U sjeni geopolitičkih previranja na Bliskom istoku, narušene opskrbe energentima i gnojivima te rasta troškova proizvodnje koji se već prelijevaju i na poskupljenja hrane, zaboravljamo kako smo i proteklog mjeseca jaja plaćali 10 posto skuplje, svježu ribu 7, janjetinu 7,2 te junetinu i teletinu 20 posto više nego prijašnje godine. Procjene analitičara govore tako o novoj rekordnoj potrošnji ovih blagdana – HGK u četiri preduskrsna tjedna predviđa rast potrošnje za 9 posto u odnosu na lani, na više od 2,26 milijardi eura, a stručnjak za trgovinu Dragan Munjiza i na više od 2,35 milijardi, odnosno za najmanje 13,5 posto, čemu će, tvrdi, pridonijeti i "ratne prilike".
Kako bilo, potrošačka košarica, provjerili smo, već sad košta znatno više nego lani. Identičnih 15 artikala kupljenih u nekoliko trgovačkih lanaca platili smo 10,8 posto više nego u preduskrsno vrijeme 2025., a u usporedbi s istim artiklima iz 2024. čak 35,2 posto više. Srećom, neki su trgovci u uskrsnu košaricu barem ukalkulirali pojeftinjenja svinjetine ili mliječnih proizvoda, ponajprije sireva i maslaca. Cijena kilograma svježeg odojka, koji se lani cijenio na prosječnih 5,99 eura, u trgovačkim lancima ove je godine pala ispod 5 – u KTC-u i Plodinama prodavao se po akcijskoj cijeni od 4,29 eura, u Kauflandu za 4,89. U mesnicama se odojak prodaje i za 12,50 eura, a rolane šunke između 9,50 i 15 eura/kg.
Kad je riječ o trgovinama – Gavrilovićeva rolana šunka u mrežici koja je desetak dana uoči lanjskog Uskrsa na akciji koštala 7,39 eura/kg, prije toga i 11,09 eura, u Konzumu sada košta 6,99 eura. Rolana lopatica bez kože PIK-a Vrbovec s lanjskih je 6,29 pala na 5,99 eura, rolana šunka u mrežici s 8,75 na 6,99, a Pivčeva rolana lopatica bez kosti s kožom u nekim je trgovinama sa 6,49 snižena i na 4,99 eura...Direktor Croatiastočara kaže kako je to posljedica jeftinije svinjetine. Tržna cijena svinjskih polovica u EU oko 15 posto je niža na godišnjoj razini. Sredinom ožujka cijena svinjske polovice E klase za preradu iznosila je 1,62 eura/kg, što je 11 posto manje nego u istom tjednu lanjske godine, a slično je i u Hrvatskoj gdje većine uskrsnog asortimana, šunki, plećki i ostalog ne bi bilo bez uvozne sirovine.
Može se očekivati da će i cijene konačnih proizvoda na policama biti niže, objašnjava Bobetić, te napominje kako smo u svinjetini samodostatni jedva 50-ak posto. Samo lani smo tako uvezli više od 50 tisuća tona svinjskog mesa bez kosti, plećke i buta (bez karea i vrata). Od ukupnog uvoza tek su 30-ak posto konzumne kategorije, a ostalo završava u preradi. Uzme li se u obzir da je po svinji oko 45 kilograma plećke i buta, samo za te kategorije mesa nedostaje nam više od milijun svinja.
Iz PIK-a Vrbovec kažu kako su za uskrsne blagdane na tržište plasirali oko 700 tona prigodnih proizvoda, što su prošlogodišnje razine, a asortiman je prilagođen različitim navikama i potrebama potrošača. Obuhvaća rolane šunke i lopatice, vratinu, kao i tradicionalne proizvode poput dimljene i slavonske šunke. – Povoljniji uvjeti na tržištu sirovina omogućili su PIK-u da blagdanske proizvode ponudi po nižim cijenama koje su u odnosu na prošlu godinu prosječno niže za 5 posto – objašnjavaju te dodaju kako se njihova ponuda u cijelosti temelji na domaćoj proizvodnji.
I iz Mesne industrije braća Pivac hvale se mesnim programom, od kojega je najtraženija rolana svinjska lopatica koja čini 35 posto uskrsne proizvodnje. Na upit o ovogodišnjim cijenama odgovaraju kako unatoč znatnom porastu ulaznih troškova proizvodnje u odnosu na prethodno razdoblje, prouzročenom inflacijskim kretanjima, kontinuirano rade na tome da se učinci tržišnih poremećaja u što manjoj mjeri odraze na krajnje potrošače.
– U skladu s time, cijene artikala iz uskrsnog asortimana nećemo znatnije mijenjati u odnosu na prošlogodišnje razine – poručili su, naglašavajući kako sve više sirovine za uskrsni program dolazi iz domaćeg uzgoja i klanja svinja u Hrvatskoj. Pečeni odojak na ražnju u Konzumu se ovih dana reklamira po cijeni od 16,99 eura naspram lanjskih 14,99, dok janjetina s ražnja košta 19,99 eura/kg, jednako kao i lanjske godine uoči Uskrsa.
No zato su svježa janjetina za koju piše da joj je redovna cijena 14,99 eura i patka u prosjeku skuplje desetak posto, glavica puterice 30 posto, Dorina čokolada za kuhanje (300 g) 25 posto u odnosu na lani, a pršut bez kosti 56 posto. I nezaobilazni bakalar (600-700 g) skuplji je 5,59 eura, što je uz cijenu od 34,99 eura ovih blagdana poskupljenje za 19 posto u odnosu na 2025., dok je kilogram šarana skuplji, primjerice, 16 posto.
Večernjakova košarica 15 proizvoda u kojoj su uz svježeg odojka, Gavrilovićevu rolanu šunku u mrežici i čokoladu za kuhanje, bili i livanjski sir (1 kg), pršut ruža Pisinium (300 g), zagorski mlinci (400 g), sušeni norveški bakalar (600-700 g), francuska salata Zvijezda, svježa teleća lopatica s kosti (1 kg), 10 jaja (M razred), kruh 'domaća kora' (530 g), mladi luk i rotkvice (po vezica), Belje graševina (0,75 l) i orasi (1 kg), koštala je tako 124,51 euro, 12,21 euro više nego lani kad smo je platili 112,30 eura te 32,41 euro više nego 2024., kad je stajala samo 92,10 eura.
Prema podacima DZS-a, u siječnju 2026., u usporedbi s istim razdobljem 2025., kalendarski prilagođeni promet trgovine na malo realno je porastao za 3 posto. Time se nastavlja rast realnog prometa u maloprodaji već 34 mjeseca zaredom. Uskrsni tjedan tradicionalno donosi vrhunac potrošnje, osobito na Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu. U trgovini na malo najviši iznos fiskaliziranih računa očekuje se u petak, kada se kupuje većina svježih namirnica. Primjerice, na Veliki petak 2025. u trgovini na malo fiskalizirano je 110,67 milijuna eura.
Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić kaže kako je Hrvatska značajno izložena globalnim poremećajima i šokovima cijena hrane zbog stagnacije domaće poljoprivredne proizvodnje i visoke ovisnosti o uvozu hrane i proizvodnih inputa. Od 2019. uvoz hrane viši je 120 posto, a domaća proizvodnja stagnira.
Trgovinski deficit hrane i pića premašio je 2 posto BDP-a u usporedbi s uravnoteženim saldom CEE regije. Bez žive stoke, naš deficit prelazi 3 posto BDP-a. Samodostatnost u proizvodnji mesa iznosi 65 posto, kod svinjetine 58 posto, a deficit u trgovini voćem i povrćem dosegnuo je gotovo pola milijarde eura.
– Naša poljoprivredna proizvodnja zadnjih godina stagnira, a potrošnja se sve više oslanja na uvoz pa eksterni poremećaji brzo postaju domaći problem. Zato prehrambena sigurnost mora biti na istoj razini prioriteta kao i energetska sigurnost – ističe Stojić napominjući kako i mali poremećaji u logistici ili trgovini (zastoji na granicama, štrajk prijevoznika) mogu poremetiti opskrbu tržišta. Na potrošačima je samo da se nadaju da to neće biti već ovog Uskrsa.