Predstavljen novi državni proračun. 'Temeljni cilj vlade je dići kvalitetu života građana'

Premijer Andrej Plenković okupio je ministre na redovitoj tjednoj sjednici Vlade u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu. Vlada predstavlja dva važna dokumenta. Jedan je Prijedlog državnog proračuna za 2026. godinu, a drugi Program priuštivog stanovanja. Zakon o priuštivom stanovanju bi trebao do kraja godine ići u javno savjetovanje, a Vlada će na sjednici predstaviti kriterije za bodovanje.

Na početku sjednice Plenković je zahvalio ministrima i ministricama na sudjelovanju na saborskom Aktualcu. Kaže kako smatra da je Vlada na pitanja pozicije i opozicije dala "odgovarajuće i sadržajne odgovore."  Premijer se osvrnuo i na situaciju u društvu te je pozvao oporbu "da smanji tenzije koje su pridonijele snažnoj polarizaciji u društvu. Također se pohvalio gospodarskim pokazateljima i najavio da će državni proračun za iduću godinu biti socijalan, održiv i ambiciozan.

"Živimo u ekonomski dobrim vremenima", ustvrdio je premijer. "Visoka zaposlenost, niska nezaposlenost, i nakon sezone imamo 1,8 milijuna zaposlenih i manje od 80.000 nezaposlenih. Stoga dolazimo do toga da predložimo Saboru državni proračun za 2026. godinu koji se donosi u kontekstu ambicija Vlade da jačamo gospodarstvo i provodimo načelo solidarnosti, koje je bilo ključno u kontekstu prolaska kroz epidemiju COVID-19, energetske krize, inflacije i svega što smo prolazili", kazao je Plenković.

Premijer je opisao proračun za 2026. godinu kao socijalan, "jer ima namjeru da štiti standard građana". Dodao je kako je temeljni cilj Vlade dići kvalitetu života građana. Također je najavio povećanje mirovina i plaća. 

"Dio proračunskih rashoda od 10,2 milijardi eura odlazi na isplatu mirovina, dio od 8,8 milijardi eura odlazi na plaće, rashodi za socijalne naknade i naknade za nezaposlene su oko 1,5 milijardi eura, a za rodiljne naknade davanja su oko 600 milijuna eura", naveo je premijer. Vlada u 2026. godini projicira rast gospodarstva od 2,7 posto, inflaciju od 2,8 posto, deficit od 2,9 posto, u okviru Maastriških kriterija, a udio javnog duga u BDP-u past će na 56 posto.