Potaknuti medijskim napisima o napadu na 16-godišnjaka u Rijeci te objavama fotografija ozlijeđenog mladića i snimke napada na pojedinim portalima, Ured pravobranitelja za djecu i Centar za nestalu i zlostavljanu djecu uputili su apel medijima da o nasilju nad i među djecom izvještavaju s posebnom pozornošću i odgovornošću.
Napad na mladića najoštrije su osudili te izrazili solidarnost s njime i njegovom obitelji, naglasivši kako je u ovakvim trenucima ključno voditi računa o podršci ozlijeđenom djetetu. „Objavljivanje snimke premlaćivanja i fotografija djeteta s vidljivim ozljedama može imati ozbiljne i dugoročne posljedice. Dijete nije medijski sadržaj. Dijete je osoba čije dostojanstvo, privatnost i psihološki oporavak moraju biti apsolutni prioritet“, poručuju.
Ističu kako odgovornost medija nadilazi eventualne suglasnosti roditelja te upozoravaju da se objavljivanjem takvih sadržaja nesvjesno sudjeluje u daljnjoj viktimizaciji djeteta. Prema njihovim riječima, svako novo dijeljenje snimke znači i novo proživljavanje nasilja, jer internet ne zaboravlja. Time se, dodaju, produbljuje trauma žrtve. Istodobno se počiniteljima daje pozornica – u adolescentskoj dinamici medijska vidljivost često znači status i društvenu moć, pa nasilnici postaju „glavni“, oni o kojima se govori. Takva vidljivost može poslati opasnu poruku da nasilje donosi društvenu važnost. Upozoravaju i da šokantni vizuali te klikabilni naslovi postupno pomiču granice prihvatljivog i slabe empatiju, čime se brutalnost nasilja normalizira. Objavom takvih sadržaja, naglašavaju, narušavaju se temeljna prava djeteta na privatnost, zaštitu dostojanstva i sigurnost.
Zbog toga su medije pozvali da se suzdrže od objavljivanja i daljnjeg dijeljenja snimki nasilja i fotografija maloljetnika, osobito onih koje prikazuju posljedice napada. Kada je riječ o izvještavanju o vršnjačkom nasilju, preporučuju potpunu anonimizaciju sve djece, uz napomenu da samo zamagljivanje lica nije dovoljna zaštita. Također ističu kako treba izostaviti informacije koje bi posredno mogle dovesti do otkrivanja identiteta žrtve ili počinitelja, kao i uznemirujuće vizualne sadržaje. Umjesto toga, fokus bi trebao biti na uzrocima nasilja, prevenciji i odgovornosti sustava, uz uključivanje stručnjaka koji mogu dati kontekst i konkretne smjernice te navođenje kontakata za pomoć djeci i roditeljima.
Naglašavaju kako mediji imaju iznimno važnu ulogu u otvaranju tema vezanih uz zaštitu djece te da upravo zahvaljujući interesu javnosti raste svijest o ozbiljnosti vršnjačkog nasilja. Upravo zato apeliraju da se u izvještavanju zadrži visoka razina profesionalnosti i etičnosti. „Vjerujemo da je moguće informirati javnost snažno i jasno, a istodobno zaštititi dostojanstvo i dobrobit djece. Zajedničkim, promišljenim pristupom možemo poslati poruku da je zaštita djece uvijek iznad senzacionalizma“, poručuju iz Ureda pravobranitelja za djecu i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.