Što je točno dobila hrvatska država, a što Deutsche Telekom upravo završenom prodajom 16 posto dionica HT-a? Što sadrži ugovor o toj transakciji, kojom je na adresu državnog proračuna stigla uplatnica sa 500 milijuna eura? Da ne bi bilo nepotrebnih zapleta zbog nedostatno informirane javnosti, u Vladi su sada puno spremniji iznijeti detalje nego u dosadašnjim fazama prodaje, kroz koje se provlačio dojam da "država nešto krije".
Dionice DT-a pale 38 posto
Banski dvori, koji su još do jučer znali reći da je postignuta cijena od 500 milijuna eura fer, odnosno pravedna, danas otvorenije kažu: cijena je jako dobra! Argument za tu tvrdnju jest ponajprije cijena postignuta prilikom prve prodaje: Tada je država za 35 posto dionica uknjižila 850 milijuna dolara (dolar je vrijedio otprilike koliko i euro). Sada je država za 16 posto dionica dobila 500 milijuna eura. U prvoj fazi prodaje ostvarena cijena dionica davala je vrijednost kompanije od 2,248 milijardi erua, a sada HT vrijedi 3,125 milijardi eura. Usporedbe radi, mađarska telekomunikacijska kompanija procjenjuje se na 3,180 milijarde eura iako ima dvostruko veći prihod i tržište.
Vlada je zadovoljna ostvarenom cijenom s obzirom na opće stanje na tržištu telekomunikacijskih dionica. Poljska, Slovačka i Češka zbog pada vrijednosti tih dionica čak su odgodile privatizaciju. Tijekom pregovora sa Deutsche Telekomom dionice te kompanije pale su 38 posto, a prosječni je pad vrijednosti kompanija na novim tržištima bio oko 20 posto. Vlada je za HT u tim okolnostima dobila "vrlo dobru" cijenu, kažu danas u Vladinim krugovima, a kupnja HT-ovih dionica bit će jedina takva transakcija DT-a u ovoj i idućoj godini.
Deutsche Telekom ugovorom se obvezao u modernizaciju postojeće mreže i razvoj novih tehnologija uložiti 5,5 milijardi kuna do 2004. godine. Za oko tri tisuće zaposlenika bit će ponuđeni obrazovni programi. Kompanija je najavila osnivanje 300 novih menadžerskih mjesta, dok Zaba i Pliva, usporedbe radi, imaju po stotinu takvih mjesta. Vlasnik se obvezao da neće do 2003. godine otpuštati radnike.
Monopol, pa liberalizacija
Ugovor s DT-om, kaže izvor iz Vlade, uopće ne spominje cijene usluga HT-a zbog kojih je ovog ljeta bilo puno sporenja. Do promjena tarifnog sustava došlo bi bez obzira na pregovore s DT-om. Za cijene je u principu mjerodavna nezavisna regulatorska institucija - Vijeće za telekomunikacije, koja još nije osnovana. A trebala je već početi raditi. Kašnjenje ide na dušu Vladi. U međuvremenu traje prebacivanje neugodne dužnosti da se analizira porast cijena HT-a iz kolovoza. Vlada zadužuje Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo gospodarstva odgovara da je nadležno Ministarstvo prometa...
U kojoj mjeri HT zadržava monopol? Što se tiče cijena, monopol je praktički tu dok ne bude osnovana nezavisna regulatorska institucija. Monopol na fiksnu telefoniju do 2003. godine bio je sastavni dio prvog ugovora o prodaji 35 posto dionica HT-a. Od početka 2003. do kraja 2004. godine na tržište se mogu uključivati drugi operateri fiksne telefonije, pri čemu mogu računati na takozvani parice, odnosno tehničke priključke HT-a. Nakon tog razdoblja tržište fiksne telefonije bit će potpuno liberalizirano. Za mobilnu telefoniju dogovoreno je da do listopada 2003. godine na hrvatsko tržište neće imati pristup novi, odnosno treći operater.
Javna ponuda dionica, po vrlo optimističnim procjenama, napominju u Vladi, mogla bi krenuti tek od jeseni 2002. godine. Država bi tim putem prodala još 21 od 49 posto dionica koliko sad drži. Po sedam posto bilo bi u isto vrijeme podijeljeno zaposlenicima i hrvatskim braniteljima.
D. Knežević