Foto: Alessandro Bianchi/REUTERS/PIXSELL 'Učimo od Nizozemaca kako poljoprivredu vodi znanost'

'Učimo od Nizozemaca kako poljoprivredu vodi znanost'

11. 08. 2018. u 14:58 4
U Italiji je poginulo 12 berača rajčica koji su radili kao robovi, kao nekada berači pamuka u Americi, da bi povrće bilo što jeftinije

Berači rajčica u Italiji su Afrikanci i rade gotovo poput robova, kao nekad berači pamuka u Americi. Minimalno su plaćeni, i to na crno (u prosjeku dva eura po satu), strpani u barake i prevozi ih se na polja u malim furgonima nelegalnim za prijevoz ljudi. Upravo je jedan takav furgon u regiji Apuliji na jugu Italije imao prometnu nesreću i u njemu je poginulo 12 afričkih imigranata.

E. Prukner Radovčić: 'Godišnje se u sivoj zoni uzgoji 10 milijuna peradi'

Dronovi nadziru polja

Tek kada se dogode takve nesreće počinje se pisati o situaciji u kojoj žive robovi današnjice. A kao nekoć s beračima pamuka, tako i s beračima rajčica vlasnici plantaža misle zaraditi više. No varaju se jer proizvodnja je jeftinija uz visoku tehnologiju. To dokazuju podaci iz Nizozemske. Dakako, u Italiji nisu svi uzgajivači izrabljivači imigranata, postoje i najsuvremeniji staklenici.

Pokraj Ferrare postoji jedan od najsuvremenijih staklenika na svijetu, najveći tog tipa u Europi, ima 11 hektara, odnosno veličine je 15 nogometnih igrališta, osvijetljen LED lampama i proizvodi rajčice 365 dana u godini. Hi-tech tehnologija kojom je opremljen smanjuje za 70 posto potrošnju vode, kao i površinu za istu proizvodnju rajčica s beračima-robovima.

Miro Kolesarić Iz fondova EU dobio 17,2 milijuna kuna

Pokraj španjolskog gradića Almerije 1980. počeli su se graditi staklenici i sada je to prostor s najvećom koncentracijom staklenika na svijetu (pokriva 26.000 hektara) gdje se proizvode rajčice, paprike, krastavci, tikvice… Za ekonomiju malog gradića na prostoru gdje je prije 35 godina bila prava pustinja (samo 200 mm kiše godišnje) znači 1,5 milijardi dolara godišnjeg dohotka.

Više od polovice voća i povrća u Europi dolazi iz staklenika.

Dronovi nadziru stanje na poljima i u staklenicima, traktori voze bez vozača, roboti uzimaju uzorke za analize… To nije budućnost, već sadašnjost u cijelome svijetu. Britanska vlada financira s 200 tisuća funti eksperiment proizvodnje ječma na jednom hektaru zemlje uz pomoć visoke tehnologije. U Japanu će do konca 2018. u pogonu biti prva potpuno robotizirana farma. U toj zemlji već postoji vertikalna farma na površini od 57.000 četvornih metara, a biljke osvjetljavaju LED lampe. U Italiji je nacionalna agencija za nove tehnologije, energiju i ekonomski razvitak (ENEA) još 2015. lansirala projekt Skyland, odnosno ekološku zgradu na 30 katova za proizvodnju povrća. U Italiji ima oko 40.000 hektara zemlje pod staklenicima u kojima se proizvodi gotovo dva milijuna tona različitog povrća.

Petar Matijević Srbijanski kralj mesa: Gdje bi mi bio kraj da poslujem u Hrvatskoj

Zasigurno da povrće proizvedeno na otvorenome i u sezoni ima bolji ukus od onoga koje se proizvodi cijele godine u staklenicima. Ali se onda ni po cijeni ne bi trebali uspoređivati. Povrće proizvedeno na otvorenome u odnosu na ono proizvedeno pod staklenicima trebalo bi po omjeru cijene biti kao Ferrari u odnosu na Fiat. Tako će vjerojatno biti u budućnosti jer se, nadamo se, ubrzo neće više iskorištavati robove za dobivanje niske cijene proizvoda.

Golema ušteda vode

Zanimljivo je da je jedan od najvećih proizvođača povrća na svijetu Nizozemska koja zasigurno nema klimu kakvu ima Italija (ili Hrvatska), a i po površini je manja od Hrvatske. Nizozemska ima 41.526 četvornih km, a Hrvatska 56.542 četvorna km. Oko 50 posto teritorija Nizozemske koristi se za poljoprivrednu proizvodnju. Uglavnom su to klimatizirani staklenici. Po vrijednosti izvoza povrća druga je, iza SAD-a koji je 236 puta veći. Analizu je objavio National Geographic.

Zlata Vrijedan Zbog mandarina seli pčele na ispašu u dolinu Neretve

Čak 30 posto svjetske potrebe za povrćem pokriva Nizozemska gdje već godinama djeluje tzv. Food Valley, odnosno prostor na kojem se u farmama eksperimentira i gdje se pokreću startupi za poljoprivrednu proizvodnju pod motom: dvostruko hrane s polovicom resursa. Tako, primjerice, proizvodi 144.352 tone rajčica po četvornoj milji (260 hektara), što je šest puta više od proizvodnje u Španjolskoj ili SAD-u ili deset puta više nego u Italiji. Prva je u svijetu po proizvodnji paprika i krastavaca, a druga po proizvodnji bresaka i peta po proizvodnji krumpira, mrkve i luka.

Za poljoprivrednu proizvodnju Nizozemska upotrebljava 25 puta manje vode od svjetskog prosjeka ili 14 puta manje nego SAD. Upotrebljava šest posto manje energije, devet posto manje pesticida i 29 posto manje gnojiva. Evo kako se dolazi do jeftinijeg proizvoda. Znanost vodi i u poljoprivredi. To znači i da se ne mora gledati u nebo da bi se znalo kakav će se urod ostvariti. Mnoga dostignuća u proizvodnji hrane (kao i Skyland) prikazana su na svjetskoj izložbi u Milanu 2015. No Hrvatska nije sudjelovala na milanskom EXPO-u (valjda je preblizu ili nas poljoprivreda ne zanima).

Pogledajte video o misterioznim ljudima - tko su zelena djeca, svjedokinja Kennedyjeva ubojstva...:

ZDRAVI ZUBI
Bolesti desni mogu izazvati čak i infarkt!
pogledajte na vecernji.hr
  • 15:31 11. kolovoza 2018.

    Nizozemska definitivno nije dobar primjer proizvodnje povrća, svo povrće od tamo nema okusa, kao da jedeš pofarbani karton... Dobra stvar je robotizacija, to pomaže pojeftinjenju proizvoda i miče problem potplaćene radne snage, no za robotizaciju su potrebni veliki novci te ...

  • 16:45 11. kolovoza 2018.

    U NL dodju sleperi kupca po jaja. Na farmi sve robotizirano. Natrpaju slepere bez da vide i jednu kokos ili covjeka. Bolest kao i njihovi proizvodi. Apsolutno nejestivo.

  • 15:38 11. kolovoza 2018.

    nizozemska hrana je smeće govorim iz prve ruke kad u holandiji želis pojest nešto zdravo i ukusno odes do farme kod seljaka iako i oni pretjeruju s pesticidima i umj.gnojem ali prema velikoj proizvodnji bolje

Komentirajte
Vecernji.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice vecernji.hr slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice vecernji.hr kliknite na "Slažem se".