Jučer je u Zagrebu počela europska rasprava o jednom od najzahtjevnijih izazova fizike danas, a to je svakako fuzijska energija. Odnosno, konkretno se u Zagrebu na European Fusion Programme Workshopu ovih dana raspravlja o tome kako u budućim elektranama učinkovito upravljati odvodom topline i čestica, a tim je povodom u Hrvatsku stigao niz vodećih europskih fuzijskih stručnjaka, znanstvenika i inženjera.
Jačanje kapaciteta
Događanje koje je plod suorganizacije Instituta Ruđer Bošković i konzorcija EUROfusion otvorio je dr. sc. Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i mladih, koji je istaknuo kako je snažnim angažmanom hrvatskih znanstvenika Hrvatska čvrsto ukorijenjena u europski ekosustav istraživanja fuzije te predana njegovim dugoročnim ciljevima. Naglasio je kako je sudjelovanje Hrvatske u fuzijskom programu ulaganje u znanje, inovacije i sljedeću generaciju znanstvenika i inženjera. – Za Hrvatsku je sudjelovanje u europskim programima fuzije važan način jačanja naših istraživačkih kapaciteta i odgovornog doprinosa zajedničkoj energetskoj budućnosti Europe – zaključio je ministar Fuchs.
Podsjetimo kako je energija fuzije ponovo u središtu pozornosti i gospodarski najjačih zemalja poput Njemačke. Energija vjetra je "prijelazna tehnologija" i postojat će "deset, dvadeset, možda trideset godina", govorio je njemački kancelar Friedrich Merz na nedavnom North Sea Summitu u Hamburgu. Izrazio je uvjerenje da će Njemačka pustiti u pogon prvi fuzijski reaktor na svijetu i procijenio da će to učiniti električnu energiju toliko jeftinom da neće biti potrebne druge metode proizvodnje. Njemačka je, naime, odustala od ulaganja u nuklearnu energiju nakon katastrofe u Fukushimi 2011. i potaknula rano zatvaranje svih reaktora. Postupno ukidanje dovršeno je 2023. godine, što je izazvalo mnogo kontroverzi, posebno tijekom nedavne energetske krize. Kabinet kancelara Merza u listopadu je izjavio da će program Fuzija 2040 i istraživačka potpora uključivati 1,7 milijardi eura saveznog financiranja do 2029. godine. Obećao je osigurati više od 2 milijarde eura, uključujući i druge poticaje.
Toliko je fuzijska energija postala bitnom pa je očito velika sreća da je Hrvatska od samih početaka u stvaranju europskog fuzijskog programa. Dr. sc. Tonči Tadić, voditelj hrvatskih fuzijskih aktivnosti te koordinator projektnog tima DONES-HR s IRB-a, podsjetio je kako Hrvatska ima važnu ulogu u fuzijskim istraživanjima na europskoj i svjetskoj razini zahvaljujući timu hrvatskih institucija, koji koordinira Institut Ruđer Bošković, a koji obuhvaćaju nekoliko ključnih dijelova fuzijske slagalice, od razvoja materijala do dijagnostike. Jer pitanje "odvođenja viška topline i čestica" jedan je od ključnih uvjeta da fuzija postane pouzdana tehnologija.
– Na razvoju i provjeri materijala koji moraju izdržati ekstremne uvjete uz IRB rade i timovi s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Slavonskom Brodu i Metalurškog fakulteta u Sisku. Istodobno, u modeliranju i mjerenju ispuha plazme, dakle onoga što u reaktoru nosi višak topline i čestica prema najizloženijim dijelovima opreme, sudjeluju timovi s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu i Instituta za fiziku. Uloga IRB-a posebno je važna u analizi površina koje su bile izložene plazmi te u analizi "fuzijske prašine" koja nastaje trošenjem materijala. Ova su istraživanja važna za sigurnost i za održavanje budućih postrojenja – istaknuo je dr. sc. Tonči Tadić. European Fusion Programme Workshop (EFPW) najvažniji je godišnji znanstveni skup europskog programa istraživanja i razvoja fuzijske energije, koji provodi europski konzorcij EUROfusion, čiji je suosnivač IRB. Hrvatska je po treći put domaćin ovog prestižnog znanstvenog skupa, prethodna dva skupa održana su u Splitu 2014. i u Dubrovniku 2017. godine.
Važnost suradnje
Sam konzorcij EUROfusion osnovan je 2014. kako bi ujedinio europska fuzijska istraživanja u jedan zajednički program i danas okuplja 31 istraživačku organizaciju iz 29 država EU te iz Ujedinjenog Kraljevstva, Švicarske i Ukrajine. Gianfranco Federici, direktor programa EUROfusion istaknuo je kako će napredak u ovom području ovisiti o trajnoj suradnji, zajedničkoj infrastrukturi te dugoročnom pristupu utemeljenom na dokazima. Rekao je kako ovaj skup pruža snažnu platformu na kojoj ta suradnja dobiva konkretan oblik i na kojoj se zajednički planiraju sljedeći koraci na putu prema fuzijskoj energiji. – Nijedan uređaj, nijedna država ovaj problem ne može riješiti sama. Snaga Europe je u tome što spajamo različite uređaje, znanja i perspektive te ovom izazovu pristupamo uz pomoć rigorozne znanosti, a ne brzih obećanja. Ovaj je skup posvećen izgradnji rješenja utemeljenih na činjenicama, dokazima i suradnji – istaknula je dr. sc. Elisabeth Wolfrum, predsjednica Znanstveno-tehničkog savjetodavnog odbora EUROfusiona s njemačkog Instituta Max Planck za fiziku plazme.