Tunel Mala Kapela, osim što je sa svojih 5780 metara najduži tunel u Hrvatskoj, dobio je i najsuvremeniji centar za održavanje i kontrolu prometa koji trenutačno postoji u svijetu.
Večernjakovi novinari prvi su obišli taj "mozak" Male Kapele, smješten u zgradi neposredno u blizini sjevernog ulaza u tunel. A ulazeći u prostoriju od oko 150 četvornih metara, kao prva asocijacija nameće se Nasa. S videozidom od čak 10 četvornih metara i još 15-ak monitora na desku, sobe za kontrolu prometa kroz Malu Kapelu doista se ne bi posramila ni američka agencija za svemirski program.
Kontrolna soba
Na golemi videozid u kontrolnoj sobi slika iz tunela dolazi preko 77 videokamera koje pokrivaju svaki centimetar tog impresivnog zdanja. U Hrvatskim autocestama objašnjavaju da je cijeli sustav kontrole prometa automatiziran do krajnjih granica, pa tako kamere reagiraju na svaku promjenu prometa u tunelu.
Primjerice, čim neki automobil uspori ili stane, kamera ga fokusira i slika tog dijela tunela automatski se pokaže na ekranu u kontrolnoj sobi, uz zvučno upozorenje operateru.
Cijeli sustav nadzora tunela, kažu u HAC-u, sastoji se od sustava elektroenergetskog napajanja, prometnog, vatrodojavnog, radiodifuzijskog sustava, sustava razglasa, videosustava te rasvjetnog i ventilacijskog sustava.
Svaki sustav ima svoju radnu stanicu i svi se podaci dobiveni preko opreme ugrađene u tunelu sjedinjuju u jedan softverski paket koji se onda projicira na ekran. Taj softverski paket, tumače u HAC-u, omogućuje upravljanje svim sustavima upravo kako bi operateru bilo lakše da ima nadzor te da može upravljati svim tim velikim i složenim sustavima radi sigurnosti i vremena odziva.
Cijeli "živčano-moždani sustav" Male Kapele vrijedan je čak 160 milijuna kuna. On osim tunelske opreme i kontrolne sobe uključuje i pričuvni centar u Brinju. Cjelokupna investicija izgradnje tunela procijenjena je na 550 milijuna kuna.
SOS uređaji
Elektroenergetski sustav tunela čini šest trafostanica u samom tunelu i još dvije pred njime. Ukupno instalirana snaga tog sustava iznosi čak 10 megavata, što je jednako snazi elektrosustava nekog manjeg grada. U kontrolnoj sobi dovoljan je pak samo jedan klik mišem da bi se promijenila, primjerice, prometna signalizacija u tunelu.
Tu su i SOS uređaji koji omogućuju izravnu vezu i s centrom Kapela i s centrom u Brinju. Među najbitnijim je sustavima pak sustav vatrodojave. Duž tunela položen je specijalni vatrodojavni optički kabel preko kojega je u svakom trenutku moguće locirati gdje se dogodila neka promjena.
Usto, i u kamerama te na trafostanicama ugrađeni su senzori za dim, a postoje i ručni prekidači za vatrodojavu. Ako netko pak podigne vatrogasni aparat, alarm se u centru automatski pali.
Vatrogasna postrojba, s više do 20 članova i tri vozila, bit će smještena uz južni ulaz u tunel i procjenjuje se da će joj trebati samo nekoliko minuta za dolazak na mjesto požara, odnosno samo 1,5 do dvije sekunde za reakciju i dolazak na portal tunela.
Čak 60 divovskih ventilatora u tunelu programirano je da u slučaju dima automatski preusmjere puhanje kamo treba. Kako je cijeli sustav održavanja i kontrole prometa visoko automatiziran, u sobi od 150 kvadrata i sa 15-ak monitora u smjeni će raditi samo dva čovjeka prometnik i električar.
Iznimke - Ledenik i Krpani
Od ukupno 10 tunela na autocesti od Bosiljeva do Splita, osam je pod videonadzorom. Iznimke su Ledenik i Krpani, i to stoga jer su kratki, pa takav sustav u njima uopće nije potreban. Kroz tunel Mala Kapela i Sveti Rok (5686 metara) promet se odvija samo kroz jednu cijev. Oba tunela imaju po još jednu probijenu cijev koje služe za servisne i sigurnosne potrebe. Zahvaljujući tim rezervnim cijevima, to su tuneli s visokim stupnjem sigurnosti u slučaju požara. One će pak biti dovršene i puštene u promet kad se dosegne potreban intenzitet prometa, a to je prosječan godišnji dnevni promet od oko 15.000 vozila. Tunel Plasina ove je godine, prema istraživanju njemačkog autokluba Adac, uvršten u kategoriju najsigurnijih tunela u Europi, a tunel Javorova Kosa dobio je prolaznu ocjenu.
Usklađivanje prometa
U HAC-u najavljuju da će, kad se otvori tunel Mala Kapela, oko 25. lipnja, a prema iskustvima iz Sv. Roka, za oba tunela uskladiti tok prometa. Tako će za najvećih gužvi na autocesti nekoliko kilometara prije tunela s obje strane usmjeravati vozila u jedan trak, a ne kao lani samo nekoliko stotina metara prije tunela, što je stvaralo kilometarske kolone vozila. Time bi se, očekuju u HAK-u, trebale smanjiti gužve pri ulasku i prolasku kroz te tunele u kojima je za promet otvorena samo po jedna cijev.