New Zeland 17.966 km, Zagreb 85, Varaždin 3,5, Lepoglava 33... Piše to na na putokazu postavljenom između dviju vikendica uz rijeku Dravu kod Kuršanca u Međimurskoj županiji. Netko je, vjerojatno gastarbajter na privremenom radu u Njemačkoj, a takvi se na sjeveru broje u desecima tisuća, dodao i smjerokaz za Gilching, općinu u Bavarskoj blizu Münchena. Do Gilchinga je iz Kuršanca, piše, točno 431 kilometar. Nekoliko metara od putokaza plivaju labudovi. Ne trzaju na buku s dvije kućice koje po sili zakona imaju biti sravnjene sa zemljom. Radnici na krovu jedne vikendice s motorkama pile drvene grede, crijep su već skinuli, a na susjednoj parceli "postupak ulanjanjanja građevine putem treće osobe", kako to službeno nazivaju u Državnom inspektoratu, tek je počeo.
Odužit će se to valjda do sezone komaraca. Rušenje odrađuje tvrtka iz Pule koju je za rušenje angažirala država. U prvom valu srušit će točno 29 vikendica. Samo dvojica investitora odlučila su svojim rukama ukloniti što su bez papira izgradili. Jednog smo zatekli na ljestvama kako skida limeni oluk. – Možete me gledati, ali nemojte me nikaj pitati – dobacio nam je srdito. Nije mu lako. Vidi se da je u vikendicu uložio golem trud. Većina ih je tu posijana 70-ih, 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća. Ljudi su se zaželjeli odmora uz rijeku i počeli su krčiti šikaru, dovlačiti drvene daske, pa komad po komad – vikendica. No, neki su s drveta prešli na beton i ciglu. Prva građevina koja je srušena prošlog tjedna bila je upravo jedna takva zidana grdoba od objekta.
Inventar – kauč, stolice i posteljinu – radnici su iznijeli prije bagera. Do nekih vikendica može se samo pješice ili čamcima. Šumu ispresijecaju uske pješačke staze. Kako ne bi morali sjeći stabla za mehanizaciju, radnici grade pontonsku splav kojom će bagere do vikendica koje moraju biti srušene prevoziti vodenim putem, koristeći mrežu dravskih rukavaca. Vikend-naseljem širi se miris medvjeđeg luka. Netko je posadio bambus, invazivnu i teško iskorjenjivu biljku koja će za nekoliko godina zauzeti velik komad zemlje. Osim mrzovoljnog gospodina na ljestvama, nismo zatekli druge vlasnike bespravnih građevina. Jedan od radnika rekao nam je da je bilo manjih problema prvog dana, kada su stigli bageri. Dolazili su im ljudi s nekakvim papirima i tražili da prekinu s rušenjem.
– Najmanje se bune domaći, oni koji su tu najviše boravili, a najglasniji su dotepenci, koji su tu bili pet ili šest puta godišnje. Viču na nas, govore da imaju sve papire ili da čekaju legalizaciju. Iskreno, žao mi je tih ljudi, ne znam kako bih ja reagirao u takvoj situaciji. Vjerojatno isto... – kaže. Na jednoj drvenoj tabli našli smo izbledjeli oglas "Prodaje se kućica na Dravi". Nazvali smo, očekujući da više nije aktivan, no jest. Gospođa koja se javila kaže da se radi od dvije parcele i zidanom objektu od 30 kvadrata.
– To vam je sagradio moj bivši muž. Kućica je za čistu uživanciju i ribičiju. Posadili smo trešnju, orah, dvije jabuke i šljive. Mirno je, nitko vam neće smetati, ali morate imati splav jer je kućica na otočiću – kaže. Pitamo za cijenu. Kaže 14.000 eura, ali može se pregovarati. A papiri? – Nema papira. Nitko ih nema. Sad su ovo malo napuhali oko rušenja. Ljudi su si sami krivi jer se počelo masovno graditi. Boje se, ali ne bude se sigurno sve rušilo. Do nas sigurno neće doći, nemate brige – uvjerava nas. Na prodaju se, kaže, odlučila jer više nema vremena dolaziti vikendima na odmor.
Početak rušenja kućica na Dravi usijao je društvene mreže i podijelio narod na one koji podržavaju uklanjanje jer "doma si ni kokošinjac bez dozvole ne mogu podići, a neki su si na državnoj zemlji sagradili vikendicu", i na one koji smatraju da ljude treba pustiti da uživaju u prirodi jer nikome ne smetaju. "Neka idu prvo rušiti vile i apartmane na moru, a ne da sirotinji ruše", jedan je od komentara.
Među glavnim argumenatima bespravnih graditelja je i onaj da se brinu o okolišu, pa kada njih ne bi bilo, sve bi prekrila šikara. Trenutačno se ruše kućice podignute na državnom zemljištu. Ima i onih uređenih na privatnom. Antun Rašić kaže nam da je 1993. od jednog mještanina Pušćina kupio šikaru, grabu, za 3500 njemačkih maraka.
– To nije bilo malo, moja je plaća kao općinskog pročelnika tada bila oko 250 maraka. Podigao sam vikendicu i 20 godina Poreznoj upravi plaćao porez na kuću za odmor, sve dok nije proglašen regionalni park, pa su mi čekovi prestali stizati. I onda se nakon 32 godine od mog dolaska na tu parcelu netko sjetio da vikendicu treba rušiti. Gdje su bili 32 godine? Kad su meni inspektori dostavljali rješenje o rušenju, stotinjak metara dalje netko je gradio novu vikendicu – kaže Rašić. Kad je proglašen regionalni park, predao je, kaže, zahtjev za legalizaciju objekta, i od tada sve stoji. Državni inspektorat privremeno je obustavio rješenje o o uklanjanju.
– Izvlastiti nas ne mogu jer je ovo zemljište privatno, moje, za razliku od parcela na kojima trenutačno ruše, koje je državno. Ono je posve drugi slučaj. Što će biti s ovom mojom vikendicom, ne znam. Znam da smo na zaštićenom području koje je proglašeno poslije gradnje, ali treba valjda uzeti u obzir i zatečeno stanje 2011. u vrijeme donošenja zakona o legalizaciji. Što se mene tiče, ja vikendicu mogu brzo rastaviti, pa je onda ponovno postaviti i čekati još 32 godine, kad već to kod nas tako funkcionira. Pitanje je i kako će ovo rušenje dugo potrajati. Kamo će sa šutom i drugim otpadom? Kako će se dokazati tko je gradio vikendicu kada nema vlasničkih papira? – pita.
Puno je tu nejasnoća. Od koga će, doista, država naplatiti troškove rušenje "putem treće osobe"? Međimurskoj županiji podnijeto je oko 250 zahtjeva za legalizaciju, a vikendica je, prema grubim procjenama, između 500 i 600. Nadležne službe Međimurske županije misle da bi se tim problemom trebala baviti država, Hrvatske vode i HEP koji blizu ima hidroelektranu. Odugovlači se jer vlasnici kućica su birači, a svako malo neki izbori. Osnovane su i udruge ljubitelja prirode i očuvanje. Udruga "Dobro jutro Dravo" predlaže da se izmijeni urbanistički plan i predvidi rekreacijska zona s brojnim sadržajima za građane.
– Stajalište udruge je da ne dajemo nikakve izjave vezano uz aktualno rušenje vikend-kućica – kaže nam predsjednik udruge Tomislav Fuček. U Državnom inspektoratu kažu nam da građevinska inspekcija provodi inspekcijske nadzore građevina izgrađenih u katastarskim općinama Kuršanec, Varaždin i Pušćine.
Osim dijela sjeverne obale katastarske općine Kuršanec, koji se nalazi unutar građevinskog područja namijenjenog za rekreaciju, sve ostalo je izvan granica građevinskog područja po odredbama važeće prostornoplanske dokumentacije i na posebno zaštićenom području unutar Regionalnog parka Mura – Drava i unutar ekološke mreže Natura 2000.
– Do sada je obavljeno 177 nadzora te je doneseno ukupno 157 rješenja o uklanjanju, a u 68 predmeta inspekcijski postupak je u prekidu – ističu u Državnom inspektoratu. Postupak uklanjanja građevina putem treće osobe pokrenut je, kažu, za prvu grupu od 29 građevina. – S obzirom na to da se radi o području s velikim brojem nezakonito izgrađenih građevina, inspekcijski nadzori će se nastaviti dok se ne obradi cijelo područje – najavljuju u Državnom inpektoratu.
Ljudi, kažite da ste Romi. Nema rušenja, a još će vam besplatno uvesti struju i vodu.