Kako "lako" doći do novca. Mora da je to bila ideja vodilja koju su njih trojica pomno razradila. Jedan od njih bio je zaposlen u banci, a druga dvojica neka vrsta posrednika. I kao takvi nalazili su ljude koji trebaju kredite. A ne mogu ih dobiti jer su nezaposleni ili imaju niska primanja. No trojac se dosjetio da se problem "riješi" krivotvorenjem dokumentacije koja se onda dostavi "njihovom čovjeku" u banci. A on isposluje realizaciju kredita i na koncu uzme proviziju od 10 posto. Kako su krediti koje je Erste banka tijekom tih nekoliko mjeseci 2023. isplatila bili vrijedni oko 800.000 eura, trojac je "zaradio" najmanje 81.000 eura. A taj su novac onda između sebe podijelili, sukladno ulogama koje su u toj priči imali.
Tako se nekako, sumnja USKOK, odvijala priča koja je na koncu dovela do nove uskočko-policijske akcije u kojoj je na području Zagreba i još osam županija uhićeno ukupno 35 osoba. Svi oni sumnjiče se za niz gospodarskih i kaznenih djela počinjenih u sklopu zločinačkog udruženja. Konkretnije sumnjiče se za krivotvorenje isprava, davanje mita, zloporabu položaja.... Tijekom dana, obavljen su pretrage u kućama, stanovima i vozilima osumnjičenika, a tijekom popodneva počela su njihova ispitivanja u USKOK-u. Neki su priznali ono za što ih se sumnjiči, neki niječu krivnju, a kada ispitivanja budu obavljena, USKOK će odlučiti za koga će tražiti istražni zatvor i zbog čega.
Po neslužbenim informacijama, glavni akteri te priče bili su Matias M., Dejan G. i Ivan H. Dejan G. bio je zaposlen u Erste banci, podružnica Špansko kao financijski savjetnik za građane, a druga su dvojica bili neka vrsta posrednika. Matias M. i Ivan H. se sumnjiče da su nalazili osobe koje nisu bile kreditno sposobne, te su im govorili da im preko Dejana G. mogu srediti kredit. Uvjet je bio da im onda osoba koja dobije kredit da 10 posto od isplaćenog iznosa. No da bi se podigao kredit, potrebna je bila dokumentacija, koja je naravno bila krivotvorena, pa se sumnja da su Matias M. u krivotvorenu dokumentaciju upisivao nevjerodostojne podatke o plaći, zaposlenju i boravištu tražitelja kredita. Sumnja se da su potom on i njegova dva sudruga u nedjelu davali upute tražiteljima kredita da dođu u banku u kojoj je radio Dejan G. koji bi se zatim pobrinuo da traženi kredit bude i odobren. Pri tom je uvjeravao nadređene da su osobe koje traže kredit kreditno sposobne te da je sa zahtjevom za kredit sve u redu.
U jednom slučaju, kako se sumnja, Dejan G. je za jednu tražiteljicu kredita, lažno naveo da ima primanja od oko 1700 eura, a lažirao je i njezinu adresu prebivališta, nakon čega joj je odobren kredit od 30.000 eura. Od toga iznosa je, kako se sumnja Matiasu M. predala 3000 eura, dok je ostatak potrošila i za povrat dugova. Po istom principu kredite su dobivali i ostali tražitelji kredita koji su sada uhićeni, a kredite koje su podigli osim za plaćanje dugova po karticama koristili i za osobne potrebe, putovanja...
Cijela je priča navodno otkrivena nakon interne istrage koju je provela Erste banka. Iz Erste banke su poručili da banka "posluje u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske te da primjenjuje princip nulte tolerancije u svim slučajevima prijevarnog postupanja zaposlenika, klijenata, kao i trećih strana, a na štetu njezina interesa ili imovine, odnosno interesa ili imovine njezinih klijenata."
Dodali su da nemaju formalnih saznanja o detaljima spomenute akcije USKOK-a pa ne mogu potvrditi izravnu povezanost s internom istragom koju su proveli 2024., nakon čega su prijavili sumnju u počinjenje kaznenog djela te uručili izvanredni otkaz zaposleniku kojeg su za to sumnjičili.
Ako su primatelji kredita uredno dalje plaćali rate ne vidim ja tu nekog žestokog kriminala, češljajte vi rađe zaposlenike u državnim,županijskim i općinskim poduzećima, tu je žestoki kriminal, a banke, banke su ionako legalni lopovi i gulikože.