Potencijal geotermalne energije prvi bi u Hrvatskoj, barem što se grijanja gradova tiče, osjetiti mogli stanovnici Velike Gorice. Na području Novog Čiča priprema se bušotinski radni prostor, a do kraja lipnja ondje se očekuje Croscov bušotinski toranj, jer lanjskog je svibnja, po principu "ključ u ruke" s njima dogovoren posao.
Najveći potencijal u Europi
Naravno, dogovorila ga je Agencija za ugljikovodike kao nositelj projekta. Sama Agencija provela je istražne radove i protumačila podatke na temelju kojih je predložila i lokaciju bušotine, a ona će projektom i upravljati. Dubina bušotine u Velikoj Gorici bit će 2900 metara (plus/minus 200 metara), a temperatura koju očekuju jest otprilike 100 stupnjeva Celzijevih. Prođe li sve u najboljem redu, u Velikoj Gorici prvi bi se domovi na obnovljivi izvor energije mogli grijati za godinu i pol do dvije godine. Nema boljeg uvoda, reklo bi se, u Geothermal Investment Forum Croatia 2025 (GIFC 2025), prvu međunarodnu konferenciju u potpunosti posvećenu geotermalnoj energiji u Hrvatskoj, koja će se 3. i 4. ožujka održati u zagrebačkom Sheratonu.
– Hrvatska ima najveći geotermalni potencijal u Europi, 60 posto veći od europskog prosjeka, što pred nju stavlja izazov i odgovornost jer treba iskoristiti taj potencijal na kojem leži kako bi svojim građanima omogućila čistu i stabilnu energiju. Prema Nacionalnom energetskom i klimatskom planu za Republiku Hrvatsku, očekivana snaga dobivena iz geotermalnog potencijala do 2030. iznosi 68 MW, što je petina snage hrvatskog dijela NE Krško od 348 MW, koja zadovoljava oko 16 posto godišnjih potreba za električnom energijom u Hrvatskoj. No s ulaganjima u geotermalnu energiju, projekcije za 2050. iznose 405 MW, što premašuje snagu hrvatskog dijela NE Krško te bi s takvim razvojem Hrvatska mogla imati više od 30 posto struje osigurano samo iz geotermalne i nuklearne energije, ne računajući energiju iz solarnih, vjetrenih i hidroelektrana koje su također ugljično neutralne – poručuju iz agencije Alpheus Public Affairs, koja GIFC 2025 organizira s partnerima – Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK) i Europskim vijećem za geotermalnu energiju (EGEC). Visoki pokrovitelji događanja jesu Ministarstvo gospodarstva i Europski parlament, dok je institucionalni pokrovitelj Agencija za ugljikovodike.
Modeli investiranja
– Hrvatska ima poziciju koja je jedinstvena u Europi jer nas visoki geotermalni gradijent, u kombinaciji s ulaganjima, može pozicionirati kao geotermalnog lidera na europskoj razini, a građanima omogućiti čistu i stabilnu energiju. Činjenica je da geotermalna energija postaje sve važniji dio energetskog miksa, Europa je to prepoznala, a Hrvatska, koja leži na najvećem potencijalu, trebala bi to iskoristiti na vrijeme – poručio je Dragutin Domitrović, predsjednik programskog odbora GIFC 2025 pa dodao i da su za razvoj geotermalnih projekata potrebna znatna financijska ulaganja, zbog čega su među sudionicima konferencije predstavnici Europske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke i Europske investicijske banke. Geotermalna energija u kontekstu povećanja energetske efikasnosti, s konkretnim primjerima gradova koji su implementirali geotermalne sustave za grijanje i hlađenje, a i modeli investiranja i ublažavanja rizika bit će samo neke od tema o kojima će se raspravljati na konferenciji.
Gledao sam prije nekog vremena na Islandu buše kraj aktivne bušotine i pitam ih jel još jedna kažu, ne, Problem je jer geotermalna bušotina ispušta previše CO2 pa sada rade postrojenje koji će upumpavati CO2 nazad sa vodom, kažu da se CO2 veže na stijene. Bit će veselja ako se ispostavi da i naše ispuštaju CO2, zeleni će sigurno dići graju.