Zaštita okoliša i prirode sve je važnije pravno, društveno i javno pitanje, a upravo se tim područjem na Pravnom fakultetu u Osijeku bavi Zelena pravna klinika, prva specijalizirana pravna klinika u Hrvatskoj usmjerena na pitanja zaštite okoliša i prirode. Pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Ane Đanić Čeko, izvanredne profesorice na Katedri upravnog prava i znanosti, klinika povezuje kliničko pravno obrazovanje studenata, javno djelovanje i pružanje besplatne pravne pomoći građanima u predmetima iz područja okoliša. "Osnovana je radi osiguranja nužne i primjerene pravne zaštite prirode i okoliša, pravne zaštite građana, kao i omogućavanja studentima uvjeta i prilika za aktiviranje i kliničko obrazovanje u području zaštite okoliša i prirode", ističe profesorica Đanić Čeko.
Zelena pravna klinika formalno je osnovana u siječnju 2021. godine, a danas djeluje kao zasebna ustrojbena jedinica fakulteta te je jedina takva pravna klinika na pravnim fakultetima u Hrvatskoj. Aktivnosti klinike usmjerene su na tri glavna područja: edukaciju, javno djelovanje i pružanje besplatne pravne pomoći građanima. Edukativni dio rada obuhvaća stručne i znanstvene seminare, konferencije, javne prezentacije, izložbe, studijske posjete, terensku nastavu, radionice, okrugle stolove i tribine. Studenti se uključuju i u rješavanje predmeta koji dolaze putem besplatnog Zelenog telefona, čime dobivaju izravan uvid u probleme s kojima se građani susreću u praksi.
"Ciljevi Zelene pravne klinike usmjereni su na jačanje pravne kulture u Hrvatskoj poticanjem otvorenog dijaloga o ekološkim, pravnim i širim društvenim pitanjima, kao i o nužnim reformama u području zaštite prirode i okoliša", kaže profesorica Đanić Čeko. Posebna se pozornost, dodaje, posvećuje razvoju svijesti studenata o važnosti djelovanja u javnom interesu. Radom klinike promiču se i pro bono rad te volontiranje.
Jedna od posebnosti Zelene pravne klinike jest to što ne ograničava sudjelovanje samo na studente viših godina ni na jedan studijski program. Rad klinike temelji se na suradnji nastavnika, asistenata, studentica i studenata te stručnih i vanjskih suradnika Pravnog fakulteta Osijek. Studenti sudjeluju u analizi slučajeva, radu na predmetima građana koji se javljaju putem Zelenog telefona, pripremi postera, festivalima posvećenima okolišnim temama, tribinama, izložbama, radionicama, gostujućim predavanjima, javnim događanjima i popularizaciji znanosti. U rad se uključuju i vanjski partneri, poput predstavnika udruga za zaštitu okoliša, javnih ustanova i tijela javne vlasti. "Takva organizacija omogućuje da klinika bude istodobno nastavno, istraživačko i savjetodavno središte za pitanja okolišnog prava", naglašava profesorica. Govoreći o najvećim izazovima u zaštiti okoliša, profesorica Đanić Čeko ističe da se oni danas očituju u brojnim posljedicama i negativnim učincima klimatskih promjena. Riječ je, kaže, o globalnom izazovu koji ima vrlo konkretne lokalne posljedice.
Hrvatska, pritom, mora istodobno raditi na ublažavanju učinaka klimatskih promjena i prilagodbi na njih. Među izazovima su i gospodarenje otpadom, sanacija okoliša, nedovoljno učinkovito sankcioniranje, smanjenje emisija stakleničkih plinova, očuvanje bioraznolikosti, zaštita područja ekološke mreže i prirodnih dobara. "Gubitak staništa, zaštita ozonskog omotača, fragmentacija ekosustava, invazivne strane vrste i neadekvatno korištenje prirodnih dobara i dalje predstavljaju ozbiljne prijetnje", upozorava Đanić Čeko.
Iako Hrvatska ima relativno opsežan i detaljan zakonodavni okvir, uglavnom usklađen s pravnom stečevinom Europske unije, problem često nastaje u provedbi. Profesorica upozorava da stvarna primjena, kontrola i sankcioniranje nerijetko zaostaju. Učinkovito sankcioniranje prekršaja u zaštiti okoliša važno je kako bi se spriječile protupravne radnje i osiguralo poštivanje propisa, no sudska praksa pokazuje probleme u učinkovitosti kaznenog progona i prekršajnih postupaka. Za učinkovito rješavanje problema potrebna je, kaže, koordinirana akcija svih dionika. "Potrebno je jačanje inspekcijskog nadzora, pojednostavljenje upravnih postupaka, dosljedno sankcioniranje prekršaja, povećanje financijskih sredstava za zaštitu okoliša i prirode te kontinuirano ulaganje u jačanje institucionalnih i stručnih kapaciteta", zaključuje profesorica Đanić Čeko. Uz edukaciju, opremu i tehnologiju, dodaje, moguće je osigurati učinkovitiju provedbu propisa, kvalitetnije praćenje stanja okoliša i bržu reakciju na ekološke incidente. Upravo takvim pristupom, smatra, Hrvatska može ostvariti svoje zakonom i strateškim dokumentima definirane ciljeve zaštite okoliša te osigurati održivi razvitak za buduće generacije.