Njemačka savezna vlada planira od 1. siječnja 2027. uvesti Altersvorsorgedepot – novi državno poticani investicijski račun za dugoročnu mirovinsku štednju na tržištu kapitala. Cilj reforme je smanjiti birokraciju, omogućiti veće prinose i stvoriti jednostavniji i atraktivniji sustav poticaja u usporedbi s dosadašnjim modelima.
Zakonski prijedlog već je u proceduri u Bundestagu i Bundesratu, a vlada trenutno razmatra pristigle primjedbe, uključujući one o ograničenju troškova standardnih proizvoda, piše Fenix magazin. Očekuje se da će zakon biti izglasan tijekom 2026., kako bi nova štednja zaživjela početkom 2027.
Altersvorsorgedepot predstavlja nasljednika Riester mirovine, ali s ključnim promjenama: umjesto klasičnih osiguravajućih modela s punim jamstvom uplate, fokus se pomiče na fondove i ETF-ove. To omogućuje veće dugoročne prinose, uz prihvaćanje veće kratkoročne volatilnosti. Sustav zadržava dvije faze, fazu štednje tijekom radnog vijeka s redovitim uplatama i državnim poticajima te
fazu isplate, gdje se prikupljeni kapital postupno isplaćuje ili pretvara u doživotnu rentu.
Pravo na sudjelovanje imaju svi obveznici državnog mirovinskog osiguranja, uključujući državne službenike, bez obzira na visinu prihoda. Najveća novost je sustav poticaja koji ovisi o iznosu uplate, a ne o plaći: Za prvih 1200 eura godišnje uplate država daje 30 centi po euru (do 360 eura). Za uplate od 1201 do 1800 eura dodjeljuje se 20 centi po euru, čime maksimalni godišnji poticaj doseže 480 eura. Od 2029. godine osnovna potpora za prvih 1200 eura raste na 35 centi po euru, što bi maksimalni poticaj podiglo na 560 eura. Dodatno se uvodi: dječji dodatak od 25 centi po uplaćenom euru za svako dijete (do 300 eura godišnje po djetetu), jednokratni bonus od 200 eura za mlade koji počnu štedjeti prije 25. godine.
Minimalna godišnja uplata iznosi 120 eura, a uplate iznad 1800 eura ne dobivaju dodatnu subvenciju. Uplate do 1800 eura godišnje mogu se koristiti i kao porezna olakšica – porezna uprava će automatski provjeriti što je povoljnije (izravni poticaj ili porezna ušteda) i vratiti razliku.Velika prednost je porezni tretman tijekom štednje: kapitalni dobici unutar depozita su neoporezivi, nema poreza na dobit ni predujma, a rebalans portfelja je porezno neutralan – što snažno pojačava učinak složene kamate na duge staze.
Depozit nije namijenjen špekulacijama: zabranjena su ulaganja u pojedinačne dionice, kriptovalute i certifikate. Sredstva se usmjeravaju u diverzificirane fondove, ETF-ove srednjeg do višeg rizika te određene državne obveznice EU-a. Pružatelji usluga morat će ponuditi standardni proizvod s kombinacijom sigurnijih i rizičnijih fondova, uz ograničenje godišnjih troškova na 1,5 %, što je posebno korisno za one koji ne žele sami upravljati portfeljem.
Sredstva postaju dostupna obično između 65. i 70. godine života. Moguće je jednokratno podići do 30 % kapitala, dok se ostatak isplaćuje postupno (najmanje do 85. godine) ili kroz doživotnu rentu.Isplate se oporezuju po osobnoj stopi u mirovini (obično nižoj nego tijekom radnog vijeka). Prijevremeno povlačenje je dopušteno, ali uz povrat svih primljenih poticaja i poreznih olakšica.
Postojeći Riester ugovori ostaju na snazi, prelazak na novi sustav je dobrovoljan i nepovratan. Od 2027. više neće biti moguće sklapati nove Riester ugovore, iako će stari model za neke obitelji s nižim primanjima i više djece možda ostati isplativiji. Prema analizama, novi model će biti posebno zanimljiv zaposlenicima sa srednjim i višim primanjima koji žele dugoročno investirati. Kombinacija državnih subvencija, poreznih olakšica i tržišnih prinosa nudi potencijalno znatno veći kapital nego klasična štednja bez poticaja. Uspjeh Altersvorsorgedepota ovisit će o stvarnim troškovima proizvoda i razvoju tržišta kapitala. Ipak, Njemačka time ulazi u novu fazu privatne mirovinske štednje – s većim naglaskom na investicije, osobnu odgovornost i iskorištavanje tržišnih prilika.