IZRAČUNI JOSIPA HRENA

U mjesnom odboru s 53 stanovnika gotovo svaki drugi bio na izbornoj listi

Foto: Zeljko Hladika/PIXSELL
Foto: Zeljko Hladika/PIXSELL
Foto: Zeljko Hladika/PIXSELL
28.03.2021.
u 10:21
Naknade dobiva 1650 ljudi u 17 gradskih četvrti i 218 MO-a u Zagrebu, pod uvjetom da dođu na sjednice. Iznosi su od 750 do 5400 kn
Pogledaj originalni članak

Zagrebački vijećnici koštaju kao polovina onih u cijeloj Hrvatskoj. Ne kažemo da su na prodaju iako ne možemo za svakog garantirati ni suprotno, ali ovog puta riječ je o naknadama koje dobivaju za dolaske na sjednice. Pedeset milijuna kuna godišnje troši se na vijećnike svih općina, gradova i županija u zemlji, a na Zagrepčane u mjesnim odborima i gradskim četvrtima ode bruto 45 milijuna, odnosno oko 25 milijuna neto.

Detaljno je sve to izračunao Josip Hren, koji je i sam nezavisni vijećnik Gradske četvrti Novi Zagreb zapad, a magistrirao je na temu urbanizacije metropole. Kako kaže, na uzimanje kalkulatora u ruke potaknula ga je kampanja za lokalne izbore, u sklopu koje se kandidati za gradonačelnika Zagreba o broju MO-a i četvrti slabo izjašnjavaju.

Tko su i što zapravo rade

– Prevelik broj od 235 jedinica mjesne samouprave, male ili nikakve ovlasti, nepostojanje izvornih prihoda, zbog čega ovise o proračunu grada, nekoordiniranost između razina mjesnih odbora i četvrti, a onda i neusklađenost samouprave, gradskih ureda i poduzeća. Uz to, neprepoznatljivost uloge mjesne samouprave i vijećnika među građanima – osnovne probleme odbora i četvrti ovako je detektirao Hren objasnivši odmah kako su razine vlasti organizirane u susjedstvu.

– Oko nas sve metropole imaju jednostupanjsku mjesnu samoupravu: Beograd ima 17 gradskih “opština”, Ljubljana isto toliko “četrtnih skupnosti”, a Beč ima 23 “Bezirka”. Ali zato Zagreb ima 17 gradskih četvrti i 218 mjesnih odbora u kojima “stoluje” 1650 vijećnika – govori.

A istražio je i tko su točno ti vijećnici te na koji način rade.

– Uglavnom je riječ o niskopozicioniranim stranačkim članovima koji nisu ni približno educirani kontrolirati trošenje sredstava ili nadzirati radove o kojima odlučuju – kaže Hren pa dodaje kako su upravo članovi odbora i vijeća ti koji zeleno svjetlo daju određenom pješačkom prijelazu ili usporniku.

Odlučuju, ističe, i o njihovim pozicijama, “kao da su, svi redom, prometni inženjeri”.

– Da mjesni odbori trebaju odlučivati o asfaltiranju, parkovima i igralištima načelno se može prihvatiti, ali na kraju uvijek odlučuje, kao i u životu, onaj tko plaća. Kako nemaju izvornih prihoda, o Gradu ovisi koliko i što će se “delati”, što god odbori odlučili. Rebalansima proračuna, vidjeli smo dosad, redovito otpadaju akcije koje su MO-i predložili – objašnjava kako to sve skupa funkcionira, ponavljajući da se samo na naknade vijećnicima u mjesnoj samoupravi troši oko 25 milijuna kuna godišnje neto, odnosno 45 milijuna bruto.

– To je pod uvjetom da svi vijećnici dođu na sjednice, što se redovito događa, posebice otkad su naknade prije nekoliko godina uvećane te je uvedeno pravilo da se isplaćuju po prisustvu. Dolazi se sad na sve sastanke, ali uglavnom šuti jer naknada ne ovisi i o tome hoće li vijećnik biti aktivan – ističe.

A onda pažnju skreće na zagrebački mjesni odbor koji ima – 53 stanovnika.

– Riječ je o Havidićima, a taj je broj ljudi iz popisa 2011. te, naravno, uključuje i one bez prava glasa, dakle maloljetne. Ali i za Havidiće se posebno tiskaju izborni listići pa su se na izborima 2017. kandidirale četiri liste s po pet kandidata, što znači da je skoro svaki drugi stanovnik bio kandidat za MO – govori Hren, koji, kaže, budućem gradonačelniku ili gradonačelnici besplatno nudi nekoliko varijanti nove mjesne samouprave.

Ukratko ih je objasnio i nama.

Stručan, a ne politički kadar

–  Prva varijanta, meni osobno najsvrsishodnija, bila bi ukidanje mjesnih odbora i povećanje broja gradskih četvrti na četrdesetak, s tim da bi svaka pokrivala područje od 20-ak tisuća stanovnika. Druga varijanta bila bi kirurška, a odnosila bi se na ukidanje premalih MO-a, primjerice onih ispod tisuću stanovnika i spajanje sa susjednim mjesnim odborom, tako da odbor ima minimalno tih tisuću ljudi – objašnjava otkrivajući i treću, kako kaže, “najmoderniju varijantu”.

Ona dijelom kopira sustave u nekim anglosaksonskim gradovima.

– Sastoji se od ukidanja mjesnih odbora i, umjesto njih, uvođenja konzultativnih tijela s kojima bi se gradska četvrt bila obvezna usuglasiti oko svakog većeg projekta. Članovi tih savjetodavnih tijela ne bi smjeli biti članovi političkih stranaka i većinom bi bili odabrani po stručnom ključu, ali bi uključivali i predstavnike udruga s područja odbora – kaže Josip Hren.

Podsjetimo, naknade predsjednicima vijeća četvrti iznose 5400 kuna, potpredsjednici dobivaju 2700, a vijećnici 1700 kuna. “Plaća” čelniku mjesnog odbora je 2500, zamjeniku 1300, a ostalim vijećnicima 750 kuna.

Po čemu će se pamtiti oni koji su vladali Zagrebom kroz povijest: Sve će to ostati gradu, a netko bu već otplatio...

Važnost prevencije

Karcinom gušterače jedno je od najzloćudnijih oboljenja probavnog trakta, no zašto mu se ne posvećuje dovoljno pozornosti?

Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb i „Rechts der Isar“, sveučilišna bolnica Tehničkog sveučilišta u Münchenu – jednog od najboljih fakulteta u Njemačkoj, potpisali su Ugovor o suradnji, što donosi novu eru u liječenju tumora te predstavlja suradnju koja se odnosi na korištenje naprednih tehnologija i vrhunske kirurgije u borbi protiv tumora, kao i dijeljenje znanja o najmodernijim medicinskim rješenjima za kirurško, radiokirurško i hibridno liječenje bolesti.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

SI
sisavac
08:56 29.03.2021.

ema smisla zagreb uspoređivat s drugim gradovima. nikakvog. jednostavno je prevelik za bilo kakvu usporedbu s drugim gradovima u hrvatskoj. split bi u zagrebu činio nekoliko četvrti. prije izbora nitko neće dirnuti u ovaj osinjak, a nakon toga opet pada sve u zaborav. da, trebalo bi smanjiti broj mjesnih odbora, pridružiti manje većima, uvesti neki cenzus po broju stanovnika, naknade moraju biti, to je jasno, mi smo naučeni da nas se plati i da dođemo do radnog mjesta, a kamoli za naš 'rad'... 45 mil kuna godišnje za mjesnu samoupravu zagreba, nije malo. to je ipak samo 50-ak kuna po stanovniku. s druge strane, tko god želi svom gradu bolje, nek se umjesto komentiranja po forumima uhvati posla, aktivira, i eto mu i naknade za aktivnosti, i prilike da nešto sam napravi za grad, 'svoje'. u čemu je problem? drugi kradu i ne znaju raditi, mi ne želimo?! otišli smo u preveliku krajnost u svemu, totalna odsutnost od svega, strah od odgovornosti. ja znam u čemu je problem, nikad kao danas nije nečiji rad u javnosti izložen tolkoj kritici, fejs, tvitter, ovakvi forumi, su prilika da izneseš kritiku. hvaliti nikog nećeš javno, strah te kritike tvojih pohvala!

DU
Deleted user
11:22 28.03.2021.

Neka se uvede bar šestomjesečni tečaj za vijećnike. Ako se treba ići na tečaj za rukovanje motornom pilom zašto ne i za funkcije u mjesnom odboru. Za više razine može tko hoće.

MK
MKGRA
11:15 28.03.2021.

Gospodin je fulao temu i obrazloženje, da istina je da je 218 MO previše kao i 17. VGC , Beč ima manje okruga a veći je od Zagrebs Sto se tiče ovlasti MO nemaju nikakve ovlasti niti određuju gdje će biti Naprimjer uspornici. Stanovnici kvarta, ulice pošalju MO zahtjev za uspornike, MO šalje VGC a oni Gradskom uredu za promet koji onda izađu na Uviđaj i određuju gdje će biti uspornici ali u dogovori sa stanarima kuća ili objekata gdje bi se trebali postaviti. Tako da je gospodin slabo upućen u rad MO.