Lički kraj osim zadivljujućeg krajolika rese i kristalno bistre vode te čist, svjež, ljekovit zrak. A taj zrak ljekovit nije samo nad zemljom nego i u podzemnim dijelovima. Da je tome tako svjedoči i to što je lička Medina špilja, koja se nalazi u sklopu Pećinskog parka Grabovača u Perušiću, postala prvo podzemno špiljsko mjesto na kojem se u petak prvi put u Hrvatskoj održala speleoterapija, posebna vrsta respiratorne terapije koja uključuje disanje unutar špilje. Za otvaranje špilje namijenjene ovoj vrsti liječenja poticaj je stigao od diplomirane fizioterapeutkinje iz Perušića Ane Turić i javne ustanove Pećinski park Grabovača, a sve s ciljem poticanja što duljeg boravka u prirodi i špiljama te spajanja speleoterapije s edukativnim aktivnostima u Pećinskom parku.
Polusatna terapija
– Speleoterapija je vrsta respiratorne terapije. Jednostavnije rečeno, to je disanje u špilji. Postoje znanstveni dokazi da špiljski zrak povoljno djeluje na pluća. Zapravo, na cijeli respiratorni sustav. Povoljan je za ublažavanje ili liječenje astme, bronhitisa, alergija, čišćenje pluća pušača... U Europi, pogotovo istočnoj i srednjoj, već postoji desetak centara za speleoterapiju. Imaju ih Njemačka, Češka, Slovačka, Italija, a u Hrvatskoj ih do sada još nije bilo iako smo zemlja poznata po bogatstvu špilja. U Hrvatskoj ima oko deset tisuća do sada istraženih špilja – kazala nam je uvodno ravnateljica javne ustanove Pećinskog parka Grabovača, magistrica geografije, geologinja Jelena Milković nastavljajući kako im se željom da u jednoj špilji po prvi put u Hrvatskoj pokrene speleoterapiju obratila diplomirana fizioterapeutkinja Ana Turić.
– Ta nam se ideja učinila jako zanimljivom. Počeli smo istraživati kakav to zrak špilja treba imati da bi se u njoj mogla provoditi speleoterapija. I u suradnji s Geografskim odsjekom zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, točnije, s pročelnikom Odsjeka prof. dr. sc. Nenadom Buzjakom, krenuli smo prije nekoliko mjeseci s mikroklimatskim mjerenjima unutar Medine pećine. Mjerile su se temperatura, vlaga, ugljikov dioksid i plin radon. Ustanovilo se da špilja ima povoljne uvjete. No s mjerenjima ćemo nastaviti i dalje kako bismo ustanovili ima li speleoterapija ikakav utjecaj na samu špilju, jer je špilja zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode i špiljski okoliš mora ostati nepromijenjen. Ni na koji način ne želimo ošteti špilju. Nulto stanje je utvrđeno i ono mora ostati nepromijenjeno nakon ulaska ljudi na terapiju. Stoga ćemo stanje nastaviti pratiti i ako dođe do bilo kakve promjene stanja terapija će morati biti prekinuta ili ćemo morati smanjiti broj ljudi koji će dolaziti na terapiju. A terapija će se provoditi sedam dana u tjednu. Dnevno će moći biti više grupa, a u grupama će moći biti najviše pet ljudi. Fizioterapeutkinja Turić dobila je odobrenje, koncesiju, na godinu dana i nakon toga sve će se evaluirati, vidjeti je li došlo do nekih promjena u špiljskom eko sustavu. Nakon toga vidjet ćemo nastavljamo li dalje ili moramo prekinuti suradnju – objasnila je ravnateljica Milković dodajući da Pećinski park Grabovača ima preko 30 speleoloških objekata, špilja i jama, od čega je najpoznatija turistička špilja Samograd.
A kako je za ovu vrstu terapije odabrana baš Medina pećina, zanimalo nas je.
– Medina špilja, ili kako se u narodu naziva Medina pećina, odabrana je iz dva razloga. Zato što su mjerenja pokazala da je zrak u njoj povoljan za speleoterapiju i zato što je ona lako dostupna, jer bolesnim osobama koje će dolaziti na terapiju treba omogućiti lagan pristup špilji. Ona se nalazi u blizini špilje Samograd. Od ulaza u Park udaljena je samo pet minuta laganog hoda. Usto, Medina pećina je i prohodna. U njoj su još 20-ih godina prošlog stoljeća isklesane stepenice. Pećina je zasad posve neuređena, tako će i ostati. Duga je preko 500 metara, a samo su prva 62 metra namijenjena terapiji. U njoj nema rasvjete, koristit će se solarne svjetiljke, no veliki dio terapije odvija se u mraku. Bit će to zapravo disanje u mraku – reče Jelena Milković.
O prvoj špilji u Hrvatskoj u kojoj će se provoditi speleoterapija porazgovarali smo i s fizioterapeutkinjom Anom Turić, začetnicom cijele ove ideje.
– Tijekom svih pet godina studija na fakultetu smo dosta radili respiratornu terapiju. Imali smo vježbe disanja i često se spominjala speleoterapija. Kako sam iz Like, iz Perušića, gdje i živim i gdje imamo Pećinski park, nešto me vuklo da spojim svoja znanja i kraj iz kojeg potječem koji, k tome, obiluje špiljama. I eto, sve se nekako lijepo posložilo da nastane ova ideja. Speleoterapija može pomoći kod svih dijagnoza koje su srodne respiratornim i alergijskim stanjima. Mogu je primjenjivati i ljudi koji samo žele povećati kapacitet pluća. Idealna je i za sportske pripreme. Terapija traje od 20 do 30 minuta, vježbe disanja bit će terapeutski vođene. Vježbe se izvode stojeći ili sjedeći. Za one koji će željeti sjediti pripremili smo stolice i prostirke. Grupe će biti sastavljene od najviše pet ljudi, no moguć je i individualan tretman. Na prvoj terapiji u petak bilo je 40-ak ljudi podijeljenih u nekoliko grupa. Svi su bili jako zadovoljni. Bilo je nekoliko ljudi s respiratornim problemima i oni su već najavili ponovni dolazak – kazala nam je Ana Turić dometnuvši da će se speleoterapija u Medinoj pećini održavati tijekom cijele godine. Jedino ako zimi zapadne veliki snijeg, sve zatrpa pa bude teško prići spilji, onda bi moglo doći do kraće stanke, napomenula je terapeutkinja.
Dobro provjetrena špilja
A zašto je Medina pećina povoljna za ovu u našoj zemlji posve novu vrstu terapije, posvjedočio nam je pročelnik Geografskog odsjeka PMF-a, ujedno i dugogodišnji speleolog, prof. dr. sc. Nenad Buzjak koji je proveo mjerenja u pećini.
– Moj je zadatak bio utvrditi mikroklimatske parametre pa sam još prije ljeta započeo s mjerenjima. Prati se temperatura zraka, relativna vlažnost i, ono što je za ljude bitno i zanimljivo, koncentracija ugljikova dioksida i plina radona. U špilji, odnosno u dvorani u kojoj će se obavljati speleoterapija, u ljetnim je mjesecima temperatura iznosila između osam i devet Celzijevih stupnjeva, što je vrlo ugodan ambijent za takvu aktivnost. Relativna vlažnost zraka je između 90 i 100 posto. Vrijednosti ugljikova dioksida su između 500 i 600 ppm, što je koncentracija uobičajena za dobro provjetrene speleološke objekte u Hrvatskoj. Odnosno, to je dokaz da je Medina špilja dobro provjetrena i da je u njoj zrak kvalitetan. Naime, normalna atmosferska vrijednost ugljikova dioksida na površini iznosi oko 415 ppm. A, recimo, u domovina uz zatvorene prozore koncentracija ugljikova dioksida može biti i do 2000 ppm. Naprosto, u zatvorenim prostorima disanjem se smanjuje količina kisika, a povećava količina ugljikova dioksida – pojasnio je Buzjak, iz čijih je riječi jasno kakvu blagodat i dobrobit krije zrak Medine pećine.
Video - Stanovnici Delnica u strahu: Snimljena medvjedica kako s mladuncima dolazi u potrazi za hranom