Na sjevernim obroncima Kalnika, između Vinograda Ludbreških i Slanja u Varaždinskoj županiji, ispod slojeva zemlje i raslinja skrivena je prapovijesna utvrda Gradina Slanje – Stari Gradec, koja se prostire na oko 12,5 hektara. Okružena je sustavom opkopa i golemih zemljanih bedema, a stručnjaci već govore o najvećoj prapovijesnoj gradini toga tipa u Hrvatskoj. Kad se tome pridodaju nalazišta u Jalžabetu i Martijancu, riječ je o vrlo rijetkom arheološkom krajoliku u ovom dijelu Europe.
– Kada smo prvi put došli ovamo, čak ni kolege arheolozi nisu mogli vjerovati da je riječ o lokalitetu ovakvih razmjera. Gradina u Slanju prostire se na približno 12,5 hektara, a okružena je masivnim zemljanim bedemima koji na pojedinim mjestima dosežu visinu i do 14 metara. Za usporedbu, njezina je površina gotovo jednaka površini Kninske tvrđave, dok Grebengrad, jedna od najvećih srednjovjekovnih utvrda sjeverozapadne Hrvatske, zauzima svega oko pola hektara. Već ti podaci dovoljno govore o monumentalnosti ovog lokaliteta. Uz samu gradinu nalazi se i nekropola pod tumulima iz starijega željeznog doba, koja nam zasad predstavlja veliku arheološku enigmu. Slanje pritom nije izoliran lokalitet, nego dio istoga kulturnog krajolika kojem pripadaju i iznimno važna nalazišta u Jalžabetu i Martijancu – rekao je voditelj istraživanja u Slanju, Martijancu i Jalžabetu dr. sc. Saša Kovačević iz Instituta za arheologiju.
Slanje, Martijanec i Jalžabet zajedno čine arheološki krajolik kakav se po koncentraciji monumentalnih lokaliteta rijetko susreće, a njegovo istraživanje, zaštita i prezentacija otvaraju novu dimenziju kulturnog i turističkog razvoja, ističu u Varaždinskoj županiji.
– Naš posao ne završava samim arheološkim istraživanjem. Već od početka razmišljamo o zaštiti lokaliteta, njegovu očuvanju i budućoj prezentaciji javnosti, kako bi se njegova vrijednost dugoročno sačuvala i približila ljudima – ističe Kovačević, koji istražuje i lokalitet u Jalžabetu, 15 kilometara jugoistočno od Varaždina, jedan od najvažnijih krajolika starijega željeznog doba u Hrvatskoj, pogrebnom spomeniku istočnoga kruga halštatske kulture iz 6. stoljeća prije Krista.
Tumul je širok 65 metara i visok osam. Tamo su arheološka istraživanja počela 60-ih godina prošloga stoljeća, a intenzivirala su se tijekom provedbe projekta "Monumentalni krajolici starijega željeznog doba Podunavlja". Pronađene su, uz ostalo, ukrašene strelice izrađene od kosti ili roga, ostaci ljuskastog željeznobrončanog oklopa istočnog tipa, nakit od jantara, keramičke i brončane posude... Restauriranje i detaljne analize pomoći će u boljem razumijevanju događaja koji su se u Jalžabetu odvijali prije više od 2500 godina. Pokretni arheološki nalazi svjedoče o utjecaju, moći i bogatstvu vladajućeg sloja istočnohalštatske kulture sredinom 6. stoljeća prije Krista. Jalžabetski vladar, navodi Kovačević, bio je posljednji u nizu vladara koji su na tom području stolovali, nakon čega je uslijedio slom njihova društva i nestanak te civilizacije. U jesen 2017. godine veliki tumul Gomila u Jalžabetu opljačkan je i teško oštećen. Zbog toga su pokrenuta zaštitna arheološka istraživanja, koja je financiralo Ministarstvo kulture.
Pokretni arheološki nalazi, osobito monumentalna grobna arhitektura, kao i kompleksni pogrebni ritual potvrđuju da je Gomila jedan od najvažnijih prapovijesnih spomenika te vrste istraženih u posljednje vrijeme u Europi, tvrdi Kovačević. Brojni, za ono vrijeme luksuzni predmeti od bronce, željeza, kosti i drva deformirani su u različitom stupnju ili sasvim uništeni, no dio nalaza nije gorio, što upućuje, smatra, na kompleksne rituale koji su se ondje izvodili.
Istražuje se i tumul dva kilometra južno od Donjeg Martijanca, promjera oko 80 metara i visine približno 15 metara. Riječ je o grobnom humku iz starijeg željeznog doba, koji se datira u razdoblje od 8. do 5. stoljeća prije Krista. Sustavna arheološka istraživanja na području Varaždinske županije dr. Kovačević vodi već gotovo deset godina. Istraživanja, pokrenuta 2016. u Jalžabetu, na grobnici vladara istočnohalštatske kulture, nastavljena su na području Martijanca, a potom i u Slanju. U nastavku istraživanja nastojat će se utvrditi vrijeme izgradnje utvrde Gradina, način na koji je korištena te tko su bili ljudi koji su njome upravljali. O prošlosti ovog područja još uvijek postoji mnogo otvorenih pitanja na koja arheologija tek treba dati odgovore.