Uoči glavne turističke sezone ponovno se otvorila rasprava o razini cijena u hrvatskom turizmu i njihovoj konkurentnosti na Mediteranu, nakon što su premijer Andrej Plenković i ministar turizma Tonči Glavina pozvali sektor na "razumno formiranje cijena" te njihovo moguće smanjenje. Neupitna je potreba zadržavanja konkurentnosti i privlačenja gostiju, ali s druge strane turistički djelatnici upozoravaju na rast troškova poslovanja i ograničen prostor za sniženja.
U praksi, tvrde u sektoru, kretanja cijena nisu jedinstvena ni linearna. Vlasnik jedne splitske turističke agencije ističe kako se promjene u odnosu na lanjske najviše vide u segmentima koji ovise o prijevozu, odnosno cijenama goriva. Dodaje kako se istodobno u dijelu ponude bilježe i padovi cijena, osobito u uslugama koje ne ovise o logistici. – Cijene usluga, poput turističkih vodiča i agencija ostale su na istoj razini, a u nekim slučajevima čak su i niže – tvrdi. Kao primjer navodi konkretne cijena izleta.
– Izlet iz Splita na Krku koji je prošle godine bio 27 eura sada je 35, Plitvice su s 65 porasle na 70 eura, ali istodobno se razgledi Splita spuštaju i pojavljuju se čak besplatne walking ture, što prije nije bio slučaj – tvrdi naš sugovornik. Upozorava i na širi kontekst poslovanja. – Mi cijene možemo spuštati samo kada nam ekonomske okolnosti to dopuštaju. Troškovi poslovanja stalno rastu. Fiskalizacija 2.0 dodatno je zakomplicirala poslovanje i prisilila male obrtnike da angažiraju knjigovođe, što stvara dodatne troškove i u konačnici smanjuje prostor za samozapošljavanje – upozorava.
Slično upozorenje dolazi i iz Hrvatske gospodarske komore. Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija HGK, ističe kako se sektor nalazi u zahtjevnijem okruženju nego lani, ali bez prostora za jednostavne zaključke o cijenama.
– Uvjeti poslovanja u turizmu ove su godine nešto zahtjevniji u odnosu na prošlu turističku godinu, no cjenovne promjene nisu linearne ni jednake u svim segmentima – kaže Žgomba. Naglašava da je ključni problem u troškovima. – Najveći pritisci i dalje dolaze od povećanih operativnih troškova, rada, energenata, logistike, hrane i usluga dobavljača, što se neminovno reflektira i na konačne turističke proizvode i usluge – kaže i upozorava na tržišnu logiku.
– Tržište danas vrlo jasno regulira odnos ponude i potražnje. Gosti su osjetljiviji na vrijednost koju dobivaju za svoj novac i upravo će konkurentnost, kvaliteta usluge i autentičnost ponude imati ključnu ulogu u odluci o putovanju – kaže Žgomba te pritom naglašava i ograničenja prostora za korekcije.
– Postoji određeni prostor za prilagodbu, osobito u razdobljima slabije potražnje, ali znatnija korekcija u širem opsegu teško je izvediva dok su troškovi poslovanja trajno povećani. Hrvatska se nalazi u vrlo konkurentnom mediteranskom okruženju. Grčka, Turska, Španjolska i Italija imaju različite modele poslovanja i često veće kapacitete. Naša prednost mora biti u kvaliteti, sigurnosti i održivosti – poručio je Žgomba i zaključio kako očuvanje konkurentnosti hrvatskog turizma zahtijeva stalni dijalog i realan pristup troškovima. – Ključno je pronaći ravnotežu između vrijednosti za gosta i održivosti poslovanja svih dionika – ustvrdio je Žgomba.
Iz ugostiteljskog sektora također upozoravaju na promjene u ponašanju tržišta. Jelena Tabak, predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti HGK, navodi kako su podaci zasad stabilni, ali s prvim signalima usporavanja u dijelu obale. – Horizontalni pokazatelji rezervacija zasad su na razini prošlogodišnjih, ali pojedine obalne destinacije već bilježe prve padove. Budući da nije riječ o izoliranim signalima, nego o prvim konkretnim pokazateljima izazovne sezone, nužno je ponuditi maksimalnu razinu usluge i osigurati bržu prilagodbu tržištu. Razlika između vrhunskih i prosječnih usluga postat će ove godine najvidljivija – kaže Tabak koja naglašava da će kvaliteta usluge biti presudna.
– Zadatak nam je privući goste konkurentnom ponudom i opravdati njihova očekivanja kvalitetom usluge i ukupnim iskustvom destinacije. Putnici su osjetljivi na odnos cijene i ponude i to će nagraditi kao i kazniti. Konkurentnost ponude može se postići većom fleksibilnošću usluge i domišljatijim, a ne unificiranim jelovnicima. Najviše pritužbi na omjer cijene i ponude imamo u sektoru srednje kategorije usluga, koji čini 80 posto ukupnih prihoda. Važno je da taj kontingent gostiju bude zadovoljan i da se poželi vratiti. Hrvatska ima komparativne prednosti u fleksibilnosti i dostupnosti ugostiteljske usluge, što gosti prepoznaju kao dodatnu vrijednost – kaže Tabak i zaključuje da svoje prednosti trebamo iskoristiti i gurnuti u prvi plan, umjesto da se osvrćemo preko ramena što rade druge zemlje.
Sličan stav dolazi i iz nautičkog sektora. Renata Marević, predsjednica Udruženja nautičkog turizma HGK smatra da se konkurentnost ne može promatrati isključivo kroz cijenu. – Konkurentnost hrvatske nautike mora se promatrati kroz ukupnu vrijednost usluge, a ne samo kroz finalnu cijenu. Sigurnost, razvedena obala, kvaliteta marina, geografska blizina emitivnim tržištima i prirodne ljepote razlozi su zbog kojih gosti i dalje biraju Hrvatsku – tvrdi Marević i upozorava na troškove.
– Sektor posluje u izrazito zahtjevnim uvjetima u kojima kontinuirano rastu troškovi rada, održavanja infrastrukture, energenata te ulaganja u sigurnost i održivost. Nautički turizam investicijski je intenzivan sektor, a dugoročna konkurentnost može se održati jedino stalnim ulaganjima upravo u kvalitetu usluge i infrastrukture – zaključila je Marević.
Udruga Glas poduzetnika uputila je Ministarstvu turizma i sporta upit vezan uz javne poruke o potrebi smanjenja cijena u turističkom sektoru za 10 do 20 posto, tražeći pojašnjenja i analize koje stoje iza takvih očekivanja. Upozoravaju na porasle troškove te traže raspravu o održivosti poslovanja mikro, malih i srednjih poduzetnika u turizmu i ugostiteljstvu.