Tuđmanov most u raspadanju

Otkad je prošle zime Most dr. Franje Tuđmana, koji premošćuje Rijeku dubrovačku, dospio u središte pozornosti zbog oštećenja nastalih u nevremenu 5. ožujka, zanimanje za radove na mostu ne jenja. Posebno zato što je most otad višekratno zatvaran. Već nekoliko mjeseci traje specijalistički pregled mosta koji je svečano otvoren u svibnju 2002. godine. Gradili su ga njemački Walter Bau, Konstruktor i Hrvatske ceste, ali predstavnici toga projekta nikad nisu javno i iscrpno izvijestili javnost o njegovoj gradnji, potrošenu novcu i brojnim aferama s nedostatkom građevnih dozvola i pristupnih cesta koji su pratili njegovu gradnju.
Posljednjih je mjeseci potaknuto i pitanje o sigurnosti prijevoza samim mostom i Jadranskom magistralom koja prolazi ispod njega, a na koje razuman odgovor već nekoliko mjeseci pokušavamo bezuspješno dobiti od Hrvatskih cesta. To se državno poduzeće oglašuje priopćenjima lokalnom Centru za obavješćivanje samo u slučaju kad se most zbog radova mora zatvoriti. Štoviše, da novinari nisu objavili priče stanara zgrada ispod mosta, na koje su zimus padali vijci i dijelovi oplata s mosta, pitanje je bi li se uopće ikad doznalo da s mostom tri godine nakon gradnje nešto nije uredu. Na brojna pitanja o njegovu stanju u Hrvatskim se cestama ne može dobiti "živa riječ".

Nesolidna gradnja
Most i pristupne ceste, kako je prema neslužbenim informacijama objavljeno, nemaju uporabnu dozvolu iako je građevnu dozvolu most dobio neposredno prije dovršetka gradnje, te je prošao tehnički prijam. No ukupnu uporabnu dozvolu koči nedostatak uporabne dozvole za prometnu i svjetlosnu signalizaciju mosta, koja je u postupku ishođenja. Odgovorni su očito utvrdili da je nakon gradnje most bio dovoljno siguran da se njime prometuje tri godine, no je li siguran i sada i je li sanacija takve građevine nakon samo tri godine uporabe ipak dokaz nesolidne gradnje, nismo uspjeli doznati. Voditelj poslova nadzora na gradnji mosta Hrvoje Macan iz Instituta građevinarstva Hrvatske nije želio govoriti o svojoj ulozi i odgovornosti u gradnji mosta, koji su sa 32 milijuna eura platili porezni obveznici, već je u vrlo nedoličnom tonu otklonio bilo kakvu mogućnost da zna da se na mostu preko Omble uopće nešto događa te da je osobno u gradnji mosta uopće sudjelovao.
Šef dubrovačke ispostave Hrvatskih cesta Zlatko Bender odlučio se, umjesto izravnih odgovora na pitanja o stanju mosta i sigurnosti prolaska mostom nakon najnovijih radova i zatvaranja, odaslati priopćenje. Tijekom zime, kad su stanari Kantafiga prvi put prijavili da padaju dijelovi mosta, a svima je bilo vidljivo da su zbog jake bure padala rasvjetna tijela, u Hrvatskim su cestama tvrdili da je riječ o ekstremnim vremenskim uvjetima. Tvrdili su tada da je nemoguće da s mosta otpadaju dijelovi, iako su stanari podno mosta tvrdili suprotno.

Mjerenja i pregledi
 Normalno je da je most bio zatvoren u ekstremnim uvjetima kad je bura, sa snijegom, puhala 80 kilometara na sat, a temperatura bila nula stupnjeva  tvrdio je tada Bender.
No otad traju stalna stručna mjerenja i pregledi mosta. Priznali su to tek u proljeće. Nedavno je putem Centra za obavješćivanje u Dubrovniku javnost izviještena da će potkraj lipnja biti pregledan sam vrh pilona mosta i čelične cijevi na kojima visi most, a na čiju nesnosnu buku za zimskih bura upozoravaju stanovnici Kantafiga. Zbog radova na pilonu i zamjene vijaka na priključcima čeličnih cijevi za zaštitu zatega na vrhu pilona, trebalo je postaviti zaštitnu skelu, pa je promet bio zatvoren, a radove na skeli izvodio je ?uro ?aković. U posljednjem priopćenju HC-a najavljeno je da specijalistički pregled mosta još traje. Priznaju da na mostu ima oštećenja. Najavljuje se da će se obaviti prijeko potrebni radovi na vrhu pilona te da sredinom rujna slijedi druga faza sanacije, kad će se most ponovno zatvoriti radi ugradnje dodatne opreme. Neslužbeno se doznaje da je riječ o prigušivačima vibracija koji će biti ugrađeni između sajli. To bi trebalo biti dovršeno do početka iduće godine.

I prije nego što je svečano otvoren u svibnju 2002., počele su nedoumice o imenu mosta. Građen kao Most Dubrovnik, kršten je i blagoslovljen kao Most dr. Franje Tuđmana, što mu je i danas, voljom većine u Gradskom vijeću Dubrovnika, službeno ime. Duga prepirka između gradske uprave hadezeovke Dubravke Šuice i Račanove vlade pokušala se ublažiti nizom srednjostrujaških varijacija, pa je tako predlagano da most ponese ime branitelja Dubrovnika. Tako je most sve do dolaska HDZ-ove vlade imao dva imena i dvostruke ploče s imenima, a situacija se smirila tek nedavno.