Lani je u Hrvatskoj realizirano ukupno 117.359 kupoprodaja nekretnina, što je za 17,8 tisuća ili 13,2 posto manje u odnosu na 135.188 transakcija u 2024. godini, pokazuju podaci iz informacijskog sustava Porezne uprave, pri čemu je najveći pad zabilježen u Primorsko-goranskoj županiji, 32 posto. Prema podacima iz tablica Porezne uprave, u Primorsko-goranskoj županiji lani je registrirano 9.937 kupoprodaja nekretnina, u odnosu na 14.574 u 2024. godini.
Prema broju transakcija, očekivano, prednjači Grad Zagreb, koji ih je u 2025. zabilježio 16.565, u odnosu na 18.524 u 2024. godini, što predstavlja pad za 10,6 posto. U Istarskoj županiji lani je, pak, realizirano 9.804 transakcije, što je 16,5 posto manje u odnosu na 11.741 kupoprodaju godinu ranije. Po broju lanjskih kupoprodaja, njih 8.387, slijedi Splitsko-dalmatinska županija, uz pad na godišnjoj razini od 23,5 posto, pa Zagrebačka županija, s 8.586 ili 12,6 posto transakcija manje nego u 2024. godini.
S druge strane, najmanje kupoprodajnih transakcija lani je zabilježeno u Požeško-slavonskoj, 1.949, Virovitičko-podravskoj županiji, 2.416, Ličko-senjskoj. 2.490, Krapinsko-zagorskoj, 2.517 te Dubrovačko-neretvanskoj županiji, 2.775.
Više je i županija koje su zabilježile skok transakcija u 2025. u odnosu na 2024. godinu - Zadarska za 10,5 posto, sa 7.748 na 8.558, Varaždinska za 12,9 posto, na 6.926, Koprivničko-križevačka, s 4.280 na 4.686, te Karlovačka, s 3.254 na 3.427. Inače, iz Porezne uprave napominju da navedeni pregled ne sadrži podatke o ukupnoj kupoprodaji nekretnina, već isključivo o kupoprodajama za koje je Porezna uprava provela postupak utvrđivanja porezne osnove.
Prema vrstama nekretnina, lani je obavljena kupoprodaja 24.473 poljoprivredna zemljišta, što je za 3.519 ili 12,6 posto manje u odnosu na 2024. Nadalje, kupljeno je odnosno prodano 21.622 građevinska zemljišta, što je za 3.635 ili 14,4 posto manje no godinu ranije.
U 2024. je zabilježena 27.191 transakcija stanovima/apartmanima, što je za 3.630 ili 15,4 posto više nego lani, u kojoj je realizirana 23.561 transakcija. Lani je registrirano i 3.226 kupoprodaja kuća, u odnosu na 4.054 u 2024. godini.
Kada je riječ o kategoriji različitih nekretnina, što znači da je predmet prometa više nekretnina (katastarskih čestica) koje se razlikuju prema svojoj namjeni, npr. kuća s dvorištem i voćnjak, stan i garaža, poljoprivredno i građevinsko zemljište i sl., lani je zabilježeno 34.185 kupoprodaja, 11,3 posto manje no godinu ranije. Po kupoprodajama iz drugih država, lani su najviše nekretnina u Hrvatskoj stekle osobe iz Slovenije, 2.569, te Njemačke, 1.963, podaci su Porezne uprave.
Ovaj “veliki pad prodaje” ne znači da su nekretnine postale pristupačne građanima, nego da je tržište konačno zapelo u vlastitim apsurdima. Godinama se stanovi i kuće nisu prodavali zato što su ljudi imali novca, nego zato što su služili kao ulaganje, štednja ili sezonski prihod za strance. Čim su kamate porasle, a prinosi postali nesigurniji, transakcije su se srušile — posebno na obali, gdje se nekretnine tretiraju kao financijski proizvod, a ne mjesto za život. Pad od 32 posto u Primorsko-goranskoj županiji nije znak krize, nego znak zasićenja. Tržište koje ovisi o kupcima iz Slovenije i Njemačke nije zdravo tržište, nego ovisnički odnos. Istodobno, domaće stanovništvo i dalje ostaje isključeno: cijene ne padaju značajno, ponuda je loše prilagođena stvarnim potrebama, a politika se i dalje pravi da je problem “nedostatak gradnje”, a ne špekulacija. Drugim riječima, ne gledamo pad tržišta, nego pad iluzije da se nekretninski boom može održavati unedogled, dok se stanovanje pretvara u luksuz, a ne osnovno pravo. Tržište se hladi — ali društveni problem ostaje.