Trumpov potez koji je zaledio Europu samo je vrh ledenog brijega: 'Stoje pred golemim izazovom'

Odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Europe ulaze u sve napetiju fazu, a najnovija odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa o povlačenju tisuća vojnika iz Njemačke dodatno produbljuje zabrinutost oko budućnosti transatlantskog savezništva. Kako u analizi piše CNN-ov novinar Tim Lister, riječ je tek o “vrhu ledenog brijega” izazova s kojima se Europa suočava.

Prema najavama iz Washingtona, SAD planira povući oko 5000 vojnika iz Njemačke, a moguće i više, što dolazi nakon javnih nesuglasica s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom. Merz je kritizirao američko vođenje sukoba s Iranom, ustvrdivši da je Teheran “ponizio Washington”. Ipak, kako je kasnije rekao za ARD, između tih napetosti i povlačenja trupa “nema poveznice”. Trump je pritom proširio kritike i na druge europske saveznike. Posebno se obrušio na Španjolsku i Italiju zbog, kako tvrdi, nedostatka podrške američkoj kampanji protiv Irana. “Vjerojatno... gledajte, zašto ne bih? Italija nam nije bila ni od kakve pomoći, a Španjolska je bila grozna, apsolutno grozna”, poručio je Trump, otvorivši mogućnost dodatnog povlačenja američkih snaga.

Kako navodi CNN, ovakvi potezi dio su dugotrajnog Trumpova nezadovoljstva zbog, po njegovu mišljenju, neravnomjerne raspodjele tereta obrane unutar Zapada. Njemačku je ranije nazvao “delinkventom” po pitanju izdvajanja za obranu. No, ova odluka ima i šire implikacije: u trenutku kada ruska prijetnja ne jenjava, američka sigurnosna potpora Europi postupno slabi. Njemački ministar obrane Boris Pistorius poručio je da je smanjenje američke vojne prisutnosti “predvidljivo”, istaknuvši kako Europa mora ojačati vlastiti stup unutar NATO-a. Sličnu poruku poslala je i glasnogovornica Saveza Allison Hart, naglasivši da potez SAD-a “naglašava potrebu da Europa više ulaže u obranu”.

Iz Washingtona pak dolazi drugačije obrazloženje. Visoki dužnosnik Pentagona Elbridge Colby izjavio je da se SAD želi fokusirati na regije “gdje samo američka moć može igrati odlučujuću ulogu”, prije svega u Aziji. “Potrebni su mnogo veći napori naših saveznika da preuzmu primarnu odgovornost za konvencionalnu obranu Europe”, rekao je Colby, dodajući kako takva strategija nije “antieuropska”, već izraz povjerenja u europske kapacitete. Ipak, dio europskih čelnika situaciju vidi znatno pesimističnije. Poljski premijer Donald Tusk upozorio je da “najveća prijetnja transatlantskoj zajednici nisu vanjski neprijatelji, već tekuća dezintegracija saveza”.

Analiza CNN-a ističe da Europa sada stoji pred golemim izazovom: povećati obrambenu potrošnju, ojačati vojnu industriju i unaprijediti međusobnu suradnju. Planovi predviđaju gotovo udvostručenje godišnje potrošnje do 2030., na oko 750 milijardi dolara, no prepreke su brojne. Nacionalni interesi i dalje koče zajedničke projekte, zbog čega Europa proizvodi više različitih sustava naoružanja u manjim serijama, što znatno povećava troškove. Primjer takvih nesuglasica je i neuspjeh francusko-njemačkog projekta razvoja nove generacije borbenih zrakoplova. Izvršni direktor Dassaulta, Eric Trappier, poručio je partnerima: “Ako to žele raditi sami, neka rade sami.” Dodatni problem predstavlja ovisnost o američkoj vojnoj opremi. Gotovo 80 posto europskih nabava tradicionalno dolazi izvan kontinenta, uglavnom iz SAD-a. Europska unija sada želi preokrenuti taj trend i zadržati barem polovicu obrambene potrošnje unutar vlastitog tržišta.

Posebno zabrinjavaju manjkovi u protuzračnoj obrani. Kako navodi CNN, sustavi poput Patriota i THAAD-a brzo se troše u aktualnim sukobima, a europska industrija zasad ne može proizvesti dovoljne količine adekvatnih zamjena. Studija Centra za strateške i međunarodne studije upozorava da Europa trenutačno nema “jedinstvenu, potpunu zamjenu za američke sustave”. Unatoč svemu, postoje i naznake napretka. Povećava se broj zajedničkih projekata, uključujući suradnju s Ukrajinom, dok velike europske obrambene tvrtke bilježe rekordne narudžbe. No, kako zaključuje CNN, ključni izazov ostaje isti: može li Europa dovoljno brzo nadvladati unutarnje podjele i izgraditi kapacitet za vlastitu obranu u svijetu u kojem se američki prioriteti sve više mijenjaju.

Video