Sveučilište Harvard odbilo je udovoljiti zahtjevima američkog predsjednika Donalda Trumpa, čak i po cijenu gubitka federalnih sredstava. "Nijedna vlada, bez obzira na političku stranku, ne smije određivati što privatna sveučilišta mogu predavati", poručio je predsjednik Harvarda Alan Garber u pismu objavljenom na službenoj web stranici sveučilišta-
Nakon što je Harvard odbio opsežnu listu zahtjeva Bijele kuće – koja je uključivala upute o upravljanju, zapošljavanju i nastavnom programu – Trumpova administracija zamrznula je 2,2 milijarde dolara (oko 1,7 milijardi funti) federalnog financiranja namijenjenog instituciji. Mnogi studenti i bivši studenti pohvalili su odluku Harvarda da ostane čvrst, piše BBC. Bivši predsjednik Barack Obama, koji je i sam diplomirao na Harvardu, nazvao je Trumpov potez "nespretnim" i istaknuo da je Harvard uzor drugim visokoškolskim ustanovama.
No, s milijardama dolara na kocki, ovo bi mogao biti samo početak sukoba između federalne vlade i visokog obrazovanja. Trumpovi napadi na Harvard nisu usamljeni – vladina radna skupina za borbu protiv antisemitizma trenutačno istražuje najmanje 60 sveučilišta. U središtu spora su prošlogodišnji propalestinski prosvjedi na američkim kampusima, za koje Trumpova administracija tvrdi da su doveli do uznemiravanja židovskih studenata. Sveučilište Columbia, primjerice, pristalo je na mnoge zahtjeve administracije nakon što mu je ukinuto 400 milijuna dolara financiranja.
Harvard je također učinio određene ustupke. Pristao je surađivati s vladinom radnom skupinom za suzbijanje antisemitizma, otpustio voditelje Centra za bliskoistočne studije i suspendirao Inicijativu za religiju, sukobe i mir zbog optužbi za pristranost protiv Izraela. U siječnju je sveučilište riješilo dvije tužbe židovskih studenata zbog navodnog antisemitizma, naglasivši da nagodba pokazuje predanost podršci židovskim studentima i osoblju, iako nije priznalo krivnju.
Ipak, Harvard je odbio popustiti pred zahtjevima Bijele kuće prošli petak. Sa'maia Evans, studentica i članica Organizacije za otpor afričkih i afroameričkih studenata, smatra da je ova odluka bila dugo očekivana. "Harvard radi samo ono za što ga se drži odgovornim", rekla je za BBC. Istaknula je da su nedavni prosvjedi na kampusu i kritike upućene Columbiji zbog popuštanja Trumpovoj administraciji pritisnule sveučilišne čelnike. "Znaju da bi se suočili s javnom osudom da su popustili", dodala je.
S fondom od 53,2 milijarde dolara – većim od BDP-a nekih manjih država – Harvard je u boljoj poziciji od većine da izdrži financijski pritisak. No, stručnjaci upozoravaju da situacija nije jednostavna. "Fondovi nisu običan bankovni račun s kojeg se može slobodno trošiti", objasnio je Steven Bloom iz Američkog vijeća za obrazovanje. Oko 70% Harvardova fonda vezano je za specifične projekte, što je uobičajeno za obrazovne fondove. Sveučilište mora poštivati uvjete donatora ili riskira pravne posljedice.
Harvardov operativni proračun za 2024. iznosio je 6,4 milijarde dolara, od čega trećinu financira fond, a 16% dolazi od federalnih sredstava, često za projekte poput biomedicinskih istraživanja koja koriste cijeloj zemlji. Gubitak od 2,2 milijarde dolara ozbiljan je udarac. Prema Bloomu, pravilo je da se godišnje ne troši više od 5% fonda, što znači da bi nadoknada ovog gubitka zahtijevala povećanje fonda za 40 milijardi dolara.
"To nije iznos koji se lako pronađe", upozorio je Bloom. Pritisak bi mogao postati još veći ako Trump ispuni prijetnju ukidanjem Harvardova statusa oslobođenja od poreza, koji mu omogućuje uštede na porezima na investicije i nekretnine. Prema procjenama, Harvard je 2023. uštedio 158 milijuna dolara na porezu na imovinu. Neki studenti sumnjaju u dugoročnu održivost ovog otpora. Matthew Tobin, predstavnik u studentskom vijeću Harvarda, smatra da vlada ima još načina da pritisne sveučilište.
"Nisam optimističan da će se zaustaviti na ukidanju 2,2 milijarde dolara", rekao je za BBC. Prema njemu, Trumpovi zahtjevi nisu motivirani brigom za Harvard, već željom za kontrolom nad institucijom koju doživljava kao liberalnu. "To je napad iz loše namjere, usmjeren na ograničavanje slobode učenja i razmišljanja", zaključio je Tobin.
znači, zbog prosvjeda dijela studenata koji su tražili zaštitu palestinaca od izraelskog pogroma, uopće toga što su se drznuli o tome javno govoriti, američka administracija ih kažnjava. ne trump, to nema veze s njime, isto je radio i biden, samo ovaj to očitije. ali priča postaje jako zanimljiva nama sa strane, jer vidimo da amerika kao država financira sveučilišta, a zauzvrat nešto i traži. kad naša država od sveučilišta koja plaća traži nešto, dobije tužbu da se narušava autonomija.