Sutra bi svijet mogao dobiti odgovor na pitanje koje već mjesecima visi nad Bliskim istokom: ide li sve prema rubu pakla i kataklizme ili je još moguće smirivanje jedne od najopasnijih kriza današnjice. Američko-iranski razgovori, koji će se održati u Omanu, nisu samo još jedan diplomatski susret, već potencijalna prekretnica s posljedicama koje daleko nadilaze regiju.
Ishod tog sastanka mogao bi odlučiti hoće li prevladati diplomacija ili logika sile, hoće li sankcije i prijetnje eskalirati u otvoreni sukob ili će započeti proces kontrole i obuzdavanja iranskog nuklearnog programa, uz sve rizike koje on nosi za svjetski poredak.
Bijela kuća potvrdila je da će se američko-iranski razgovori održati u petak u Muscatu, nakon što je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi na platformi X objavio da su nuklearni pregovori sa Sjedinjenim Državama zakazani za isti dan oko 10 sati, zahvalivši Omanu na logističkoj i diplomatskoj ulozi.
Ove potvrde uslijedile su nakon napetih signala iz Washingtona, gdje su američki izvori za Axios i izraelski Kanal 12 tvrdili da bi razgovori mogli biti otkazani jer SAD nije bio spreman prihvatiti iranske zahtjeve za promjenom mjesta i formata sastanka. Tek nakon intervencije nekoliko bliskoistočnih čelnika pregovori su ipak vraćeni na tračnice, što dodatno potvrđuje koliko je cijeli proces krhak i osjetljiv.
Američki dužnosnici ranije su naveli da su razgovori zapeli nakon što je Iran odstupio od prethodnih dogovora o lokaciji i sadržaju sastanka, dok Washington nije bio voljan proširiti ili mijenjati izvorno dogovoreni okvir. Iranski mediji potvrdili su da će se u Omanu održati neizravni pregovori koji će biti strogo ograničeni na nuklearno pitanje i ukidanje sankcija, uz jasno odbacivanje bilo kakve rasprave o balističkom raketnom programu ili obrambenim kapacitetima.
Iran ustrajno naglašava da želi diplomatsko rješenje, ali isključivo unutar nuklearnog okvira, dok Sjedinjene Države zauzimaju znatno širi i zahtjevniji pristup. Američki državni tajnik Marco Rubio poručio je da ozbiljni pregovori moraju obuhvatiti iranski raketni arsenal, regionalnu ulogu Teherana te njegov odnos prema vlastitim građanima. Američki potpredsjednik J. D. Vance dodatno je naglasio da Iran ne smije posjedovati nuklearno oružje, istaknuvši kako je to crvena linija za Washington te da, iako SAD preferira diplomaciju, vojna opcija ostaje na stolu.
U intervjuu za “Megyn Kelly Show”, Vance je otvoreno govorio o dubinskim problemima u pregovorima s Teheranom: „Razgovori s Iranom iznimno su teški jer ne možete razgovarati s osobom koja doista donosi odluke. Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei upravlja zemljom, a s njim nemamo izravan kanal komunikacije. To cijeli proces čini složenim i često apsurdnim.“ Dodao je kako SAD može izravno komunicirati s čelnicima Rusije, Kine ili Sjeverne Koreje, ali ne i s Iranom, što dodatno otežava postizanje dogovora.
U cijelu jednadžbu snažno se uključila i Moskva. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov upozorio je da napetosti oko Irana prijete rasplamsati širi požar na Bliskom istoku i poručio da Rusija neće pasivno promatrati razvoj događaja. „Situacija oko Irana izuzetno je opasna i nosi ozbiljan rizik velike eskalacije. Takav razvoj događaja imao bi katastrofalne posljedice za cijelu regiju“, istaknuo je Lavrov, naglasivši da je Iran bliski partner Moskve i da je Rusija spremna doprinijeti deeskalaciji napetosti između Irana, SAD-a i Izraela. Dodao je da se Moskva zasad ne pozicionira kao formalni posrednik, ali da intenzivno prati situaciju i raspravlja o svim mogućim opcijama, uključujući diplomatske inicijative i koordinaciju s regionalnim partnerima.
Razgovori su se prvotno trebali održati u Turskoj, no na zahtjev Irana premješteni su u Oman, koji Teheran vidi kao neutralnu i provjerenu platformu za nuklearne pregovore. Regionalni izvori navode da je Iran inzistirao na bilateralnom formatu sa Sjedinjenim Državama, odbijajući širu regionalnu konferenciju kako bi spriječio otvaranje tema poput balističkih projektila, koje smatra svojom crvenom linijom. Upravo te crvene linije, s obje strane, čine razgovore u Muscatu jednim od najosjetljivijih i potencijalno najpresudnijih diplomatskih susreta posljednjih godina, a ishodi ovih pregovora mogli bi dugoročno oblikovati stabilnost cijelog Bliskog istoka i strateške odnose velikih sila u regiji.