Treba odbaciti nepotpune i netočne interpretacije kao i optužbe za zlouporabu, imitiranje ili aludiranje. Prošek nije novi proizvod označen kao 'Prošek' samo da pobudi asocijacije na 'Prosecco'. Sličnosti u imenu proizlaze iz bogatog povijesnog i jezičnog nasljeđa koje naše dvije zemlje dijele. Nasljeđe koje treba slaviti, a ne omalovažavati i zloupotrebljavati - poručio je danas Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu tijekom rasprave o interpelaciji u slučaju prošeka, koju je pokrenula zastupnica Mara Bizzotto, predstavnica ekstremno desne Lege koji se protive zaštiti naziva prošeka u Europskoj uniji.
Picula je istaknuo kako dolazi iz Dalmacije, gdje se Prošek tradicionalno proizvodi stoljećima. Taj se stari naziv koristio davno prije nego što je Prosecco zaštićen u EU. U svojem je govoru naglasio bitne razlike između Prošeka i Prosecca.
- Ova dva pića lako je razlikovati po boji, okusu, sorti grožđa, načinu, regiji proizvodnje, veličini i obliku boce, kao i po cijeni. Prosecco se proizvodi u velikim količinama, dok se Prošek prodaje u malim količinama i većinom na lokalnom tržištu. Razumno informiran potrošač, kako to propisi i navode, ne može doći u zabunu. Prosecco je aperitiv koji se poslužuje na početku obroka, dok se Prošek kao desertno vino poslužuje na kraju obroka. U skladu s tim, neka svako dobro jelo počne Proseccom, a završi s Prošekom - tumači Picula.
Kako je priopćeno iz njegova ureda, zahvalio je Komisiji na dosadašnjem radu i na brzom odgovoru na njegovo pismo vezano uz neutemeljene pokušaje opstrukcije zaštite imena Prošek te podsjetio kako je povjerenik Wojciechowski u odgovoru na zastupničko pitanje pojasnio da je koegzistencija proizvoda moguća, čak i u slučaju dva homonimna pojma.
- Prepoznavanje tradicionalnog Prošeka ni na koji način ne može oslabiti postojeći sustav zaštite kvalitete. Može ga samo ojačati. To bi bilo ujedno i priznanje doprinosa autohtonih proizvoda novijih država članica, budući da treba poštivati načelo da smo ujedinjeni u različitostima. Hrvatska i njeni proizvođači ne mogu i ne smiju biti diskriminirani zbog slučajeva jezičnih sličnosti. Još manje zbog činjenice da je Hrvatska najnovija članica EU. Mi se borimo za ravnopravnost, korektnost i nepristranost. To se upravo na ovakvim slučajevima dokazuje u praksi. Zbog svega toga, EU mora zaštititi male tradicionalne proizvođače autohtonih proizvoda od velikih koji pokušavaju zloupotrijebiti svoju dominantnu poziciju na tržištu. Bez takve ravnopravnosti nema ni zajedničke budućnosti - zaključio je hrvatski zastupnik.
Reci ti njima Picula razliku između šije i vrata pa nek se zamisle!