Tko su najpoznatiji Hrvati u Guinnesovoj knjizi rekorda?

U društvu muškarca s najdužom dlakom u ušima (Antony Victor, 18,1 centimetara), rame uz rame sa stanovitim Chayneom Hultgrenom, koji je očnim dupljama povukao najveću težinu na svijetu (rikša s petero ljudi, 400 kilograma) te prvim afroameričkim predsjednikom SAD-a (Barack Obama, 2009.), na stranicama Guinnessove knjige rekorda našlo se i desetero Hrvata. I to u posebnom izdanju Guinnessa, nazvanom "Knjiga desetljeća", koje ovih dana za hrvatske čitatelje izdaje Algoritam.

Vlasnik pet rekorda
Treba reći i to da među našim rekorderima postoji i najveći po broju rekorda: Krunoslav Budiselić jedini je Hrvat koji je pet puta zaradio Guinnessov certifikat. Nakon 140 sklekova u minuti, guranja automobila 24 sata, otvaranja pivskih boca i hodanja više od pet kilometara unatrag “moonwalkom”, 32-godišnji zagrebački ugostitelj tornjem palačinki visokim 74 metra srušio je rekord u najvećem broju ispečenih palačinki.

Među vlasnicima Guinnessova rekorda ponajviše je sportaša, a čak dvojica tenisača, Goran Ivanišević i Ivo Karlović. Dok ga je prvi zaradio u kategoriji "Najbolji nastup tenisača s pozivnicom na Wimbledonu" (pobjeda nad Australcem Patom Rafterom 2001.), "Div sa Šalate" sa svojih je 208 centimetara bio najviši tenisač na Wimbledonu 2003. godine. Guinnessom su ovjenčani i Janica Kostelić, Veljko Rogošić i Robert Prosinečki, no proslavili su nas i slikar Đuka Široglavić s najvećom slikom na svijetu i Davor Hundić, najbrži na skuteru.

Najveći tartuf na svijetu
Hrvatske boje u Guinnessu brani i znanstvenik Nikola Tesla koji je 1899. u svojem laboratoriju u Koloradu u SAD-u stvorio najdužu umjetnu munju - od 40 metara, a priča se da se zvuk groma koji ju je popratio mogao čuti na udaljenosti od 35 kilometara. Zastupljeni smo i prirodnim ljepotama: upravo u Hrvatskoj zabilježen je najveći vertikalni pad u nekoj jami, a riječ je o Lukinoj jami s vertikalnim padom od 516 metara.

Najveću kravatu na svijetu dugu 808 metara izradili su, dakako, Hrvati, članovi udruge Academia Cravatice. Trebalo im je pet dana, a vezali su je oko Arene u Puli 2002. godine. S naših prostora potječe i najveći tartuf na svijetu: bijeli tartuf težak 1,31 kilogram pronašao je Giancarlo Zigante 1999., a procijenjeno je da vrijedi 5080 dolara!