Ovo je čovjek kojeg se u Iranu pita više nego predsjednika: Dok Trump prijeti, on razgovara s Putinom

Iran se danas nalazi na rubu jedne od najosjetljivijih faza u svojoj novijoj povijesti. Dok se vode pregovori sa Sjedinjenim Državama, a američka vojska gomila snage u regiji, Teheran balansira između diplomatskog dogovora i otvorenog sukoba. U toj složenoj političkoj slagalici, prema pisanju britanskog lista The Telegraph, u središtu zbivanja stoji čovjek koji formalno nije ni predsjednik ni ministar vanjskih poslova, ali mnogi tvrde da upravo on danas povlači ključne konce moći.

Iran ima predsjednika, Masoud Pezeshkian, koji otvoreno priznaje da je “liječnik, a ne političar” te da ne može sam izliječiti duboke probleme zemlje. Ministar vanjskih poslova, Abbas Araghchi, službeno je lice nuklearnih pregovora, ali prema izvorima iz Teherana mora tražiti dopuštenje prije osjetljivih razgovora s američkim izaslanicima. Na vrhu sustava je 86-godišnji vrhovni vođa Ali Khamenei, koji i dalje ima posljednju riječ u svim strateškim pitanjima, uključujući prijetnje da bi američke ratne brodove mogao poslati na “dno mora”.

No iza kulisa, sve oči uprte su u jednog čovjeka, Alija Larijanija.  67-godišnji Larijani, dugogodišnji sigurnosni dužnosnik i politički veteran, prema tvrdnjama iranskih izvora uživa povjerenje vrhovnog vođe kakvo nema gotovo nitko drugi u Islamskoj Republici. Iako formalno ne zauzima najvišu izvršnu funkciju, smatra se da upravo on koordinira ključne odluke dok zemlja stoji između dogovora i potencijalne katastrofe. Navodno je upravo on osoba koja može izravno razgovarati s Khameneijem i upozoriti ga da bi odbijanje dijaloga s američkim predsjednikom Donald Trump moglo ugroziti opstanak režima.

Pregovori se nastavljaju, a treća runda zakazana je u Ženevi, u pokušaju da se izbjegne rat. Iako Araghchi predvodi delegaciju, izvori tvrde da je Larijani taj koji iz pozadine usmjerava strategiju, s glavnim ciljem: spriječiti američki napad. Jedna od njegovih najvažnijih vanjskopolitičkih uloga jest funkcija osobnog izaslanika Khameneija za Rusiju. Redovito putuje u Moskvu kako bi koordinirao strategiju s ruskim predsjednikom Vladimir Putin. Time demonstrira razinu povjerenja koju uživa u samom vrhu vlasti. Larijanijeva karijera obuhvaća niz ključnih funkcija: bio je ministar kulture, dugogodišnji čelnik državne radiotelevizije, tajnik Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost te predsjednik parlamenta punih 12 godina.

Obitelj Larijani godinama je dominirala iranskom politikom. Njegov brat Sadegh Larijani vodio je pravosuđe, dok su drugi članovi obitelji obnašali visoke funkcije u državnim institucijama. Iako je njihov utjecaj posljednjih godina oslabljen, postoje spekulacije da Ali Larijani iza kulisa radi na jačanju pozicije brata kao potencijalnog nasljednika Khameneija. Neki ga opisuju kao pragmatičnog političkog operativca koji zna biti i umjeren i tvrdolinijaš, ovisno o političkom trenutku. Drugi ga vide kao hladnog stratega koji primarno štiti interese svoje obitelji.

Larijani je studirao filozofiju u Teheranu i objavio radove o Immanuelu Kantu, no njegov politički put obilježile su i kontroverze. Tijekom 1990-ih, dok je vodio državnu televiziju, emitirana je emisija “Hoviat” koja je javno diskreditirala iranske intelektualce, optužujući ih za zapadni utjecaj. Emisija je emitirana u razdoblju tzv. “lančanih ubojstava” intelektualaca, što je dodatno produbilo atmosferu straha u društvu. Unatoč pokušajima da se kandidira za predsjednika 2021. i 2024., bio je diskvalificiran bez jasnog obrazloženja. Ipak, danas je ponovno u središtu političkih zbivanja.

Islamska Republika suočava se s ekonomskim kolapsom, nastavkom prosvjeda, međunarodnom izolacijom i prijetnjom rata. U takvim okolnostima Larijani se pozicionirao kao nezaobilazan faktor.  Nakon tri desetljeća građenja povjerenja u vrhu sustava, njegova politička sudbina, ali i budućnost Islamske Republike, mogla bi biti odlučena upravo u danima koji slijede.

Video