Na predsjedničkim izborima u Austriji, raspisanima za 9. listopad, prvi put u austrijskoj poslijeratnoj izbornoj povijesti nastupit će sedam kandidata koji su prikupili obveznih šest tisuća potpisa podrške. Među njima je i 78-godišnji aktualni austrijski predsjednik i bivši čelnik Zelenih Alexander Van der Bellen, koji je u pohodu na svoj drugi šestogodišnji mandat. Uz Van der Bellena, koji je glavni favorit, u bitku za predsjedničku dužnost upustilo se je još šest kandidata. Troje od njih iz krajnje su desnog političkog tabora. Među njima najveću šansu da se u prvom izbornom krugu približi Van der Bellenu i eventualno ga otjera u drugi krug ima kandidat krajnje desne Slobodarske stranke (FPÖ), pučki pravobranitelj i pravnik Walter Rosenkranz (60). Osim Rosenkranza, glasove poklonika krajnje desnice pokušat će dobiti i odvjetnik Tassilo Wallentin (58), kolumnist austrijskog dnevnog lista Kronen Zeitung, kao i bivši političar krajnje desnog FPÖ-a i Saveza za budućnost Austrije (BZÖ) Gerald Grosz (45), te čelnik antivakserske stranke "Ljudi, slobode, osnovna prava" (MFG), pravnik Michael Brunner (61). U utrci za predsjedničku dužnost su i glazbenik, kabaretist i bivši liječnik Dominik Wlazny (35), umjetničkog imena Marco Pogo, blizak lijevom političkom spektru. Očekuje se da će on biti magnet za privlačenje ne samo mladih i urbanog stanovništva nego i "pivopija" s obzirom na to da je predsjednik Stranke piva.
Tko će biti idući austrijski predsjednik? Van der Bellen je glavni favorit, najveći konkurent dolazi mu s krajnje desnice
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
'Otkako sam prije deset godina otišao u mirovinu, živim na dvije lokacije'
Višelokalni način života još je popularniji od života u jednome mjestu, pokazalo je istraživanje sociologa Gerana-Marka Miletića, Matea Žanića i Sare Ursić s Instituta Ivo Pilar
Hrvatska i Sjedinjene Države: od Račanove strateške pogreške s Haaškim sudom do Trumpova 'zlatnog doba'
Hrvatska je 1996. odbila američki zahtjev da Haag dobije ingerencije nad Olujom. A onda je došla 2000. i Madeleine Albright
Nova pravila: Ako netko u listopadu ne bude imao ugrađene razdjelnike, na računu će dobiti veći iznos
Svi krajnji kupci imaju rok do 1. siječnja 2027. godine, to je posljednji dan kada razdjelnici mogu biti ugrađeni, kaže Zdravko Vladanović
Zašto više nije moguće napredovati 200 km, a Ukrajina ipak vidi šansu
Magyar ne odustaje od rješavanja problema mađarske manjine. Ukrajinski Mađari kolateralna su žrtva obračuna s ruskom dominacijom u Ukrajini
'Vrag nosi Pradu 2' je kao vaš bivši koji vam se javi nakon deset godina s porukom: 'Hej, jesi budna?'
Film je prije dvadeset godina doživio svoj vrhunac jer je publici pružio tu potrebnu fantaziju, ali i nešto s čime se mogla poistovjetiti. S jedne strane želiš biti dio tog svijeta, a s druge osjećaš nelagodu dok gledaš koliko brzo te može progutati. I ta napetost između želje i odbojnosti bila je ključ