Dinamika svjetskog poretka i dalje je vezana samo na SAD, Rusiju i Kinu koji utječu na kretanje svjetske politike, geopolitike i geoekonomije. Redoslijed snaga ostao je unutar postojeće globalne paradigme pa je uobičajeno mišljenje da je svjetska situacija pod diktatom i nadzorom SAD-a koji se ne odriče postignutog unilateralizma.
Međutim, pandemija COVID-19 koja je zaljuljala svijet pokazala je svu besmislenost ustrajavanja na unilateralizmu jer je od virusa najviše nastradao upravo SAD. Nikakva oružana premoć nije mogla zaustaviti virus, kao što ne uspijeva sama sprečavati ekološke katastrofe, već to može samo jačanje svijeta međuovisnosti i sustavne solidarnosti.
Svjetski poredak je - američki. Rat u Ukrajini podigao je cijenu kruha u RH za 50%, a radi se o lanjskom brašnu?!
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Tri prepreke miru: Trumpove škare prekrajaju Bliski istok
Prema novom okviru sporazuma, Iran bi u roku od mjesec dana vratio komercijalni brodski promet kroz Hormuški tjesnac na predratnu razinu, a SAD bi povukao vojne snage
Musk ogorčen na Trumpa i Pentagon: Ovo niste smjeli učiniti u Iranu
SpaceX je od Pentagona zatražio značajno povećanje cijene za korištenje Starlinka za navođenje američkih jurišnih dronova tijekom rata u Iranu
Ulaskom u hotelski biznis HGK želi osigurati prihod nakon ukidanja komorskog doprinosa
Za razliku od hotela u Splitu, radovi na podizanju luksuznog dizajnerskog hotela Rivia Arts & Culture na Preluku kraj Rijeke ne zapinju
Može li itko u Europi odraditi više od jednog mandata?
U gotovo svakoj velikoj zemlji zapadne demokracije vladajući političari izrazito su nepopularni, uz iznimku Meloni
Ne prestaju napetosti, DP od Medveda traži angažman oko presude Vasiljeviću
– Kao što se ministar pravosuđa otvoreno i hrabro zauzeo za bolji rad sudova, očekujemo od ministra branitelja Tome Medveda da se uključi u ovaj slučaj i svojim autoritetom potpredsjednika Vlade pomogne ubrzati stvar dok nas biologija ne preduhitri – kaže Mlinarić
Nema nikoga da napiše zdravo seljačku računicu, dakle u mlinarskim školama se uči: 1-2-4, tj. ako je cijena pšenice 1 kn, onda je 1 kg brašna 2, a kg kruha 4 kn. To je tzv. paritet i neko pravilo, a kod nas je svih ovih proteklih godina bilo da se 1 kg pšenice vrtio oko 1 kn, ali je cijena brašna bila 3 kn i cijena kg kruha 8 - 10 kn i još su pekari jadikovali kako zaostaju za austrijskim cijenama. Sad, kad je došlo do globalne krize žitarica, kad seljak ima papreno skup Diesel, koji graniči s 10 kn/L, tri puta skuplje mineralno gnojivo (a glavna sirovina je zemni plin za njegovu proizvodnju) i kad on sve to mora naplatiti u formi kg pšenice blizu 3 kn, jasno da se svi drugospomenuti i trećespomenuti moraju i dalje "namiriti" preko njegove muke i inputa i da će cijena kruha biti i blizu 15kn, ako ne i 20 kn. Što tu odskače od normalnog predatorskog poretka stvari i pojava, da je onaj prvi u lancu "dežurna" ne smijem napisati što... I naposljetku, poremećaj uljarica je prethodio rusko-ukr. krizi - zbog povećanje potražnje u Kini je već bilo skuplje ulje. Svijet je globalno tržište, tko nama kriv što imamo toliko zemljišta poljoprivrednog potencijala zaraslog u korov već desetljećima.