U sjevernom Atlantiku, južno od Grenlanda i Islanda, događa se nešto zabrinjavajuće. Dok se gotovo cijeli ocean zagrijava zbog klimatskih promjena, ovaj dio postaje sve hladniji. Nova znanstvena studija tvrdi da ima odgovor na ovaj misterij. A odgovor je izuzetno zabrinjavajući znak da se svijet približava jednoj od najopasnijih klimatskih prekretnica. Područje poznato kao 'hladna mrlja' ohladilo se za gotovo 1 stupanj Celzija. Znanstvenici su dugo raspravljali je li ovaj fenomen posljedica promjena u vjetrovima i oblacima ili nečeg puno ozbiljnijeg. Nova studija, objavljena u prestižnom znanstvenom časopisu, zaključuje da je riječ o slabljenju Atlantske meridionalne preokretne cirkulacije (AMOC) – ključnog sustava oceanskih struja koji prenosi toplinu po planetu.
AMOC djeluje poput goleme pokretne trake. Topla voda iz tropskih područja teče prema sjeveru, hladi se kod Grenlanda i Islanda, tone u dubinu i vraća se prema jugu. Ovaj sustav ključan je za blagu klimu Europe i stabilnost globalne klime. Međutim, globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskom aktivnošću topi led na Grenlandu i u Arktiku, što u ocean unosi ogromne količine slatke vode. Ta slatka voda smanjuje slanost i gustoću površinske vode, otežavajući tonjenje i time slabeći cijeli sustav. Brojne studije već upozoravaju da se AMOC kreće prema prekretnici, nakon koje bi kolaps mogao postati neizbježan i to možda već tijekom ovog stoljeća. Posljedice bi bile katastrofalne. Kolaps AMOC-a smatra se jednim od najopasnijih scenarija klimatskih promjena. Mogao bi dovesti do ubrzanog porasta razine mora na istočnoj obali SAD-a, znatnog zahlađenja Europe (posebno sjeverozapadne), pomicanja monsunskih kiša u Africi i Aziji, što bi prouzročilo dugotrajne suše i glad te promjenu u globalnim vremenskim obrascima, piše CNN.
Znanstvenici su kombinirali stvarne podatke iz mjerenja, satelita i oceanskih instrumenata s naprednim klimatskim modelima. Rezultati su jasni, hlađenje se ne događa samo na površini oceana (gdje bi vjetrovi i oblaci imali veći utjecaj), već i u dubokim slojevima. To snažno upućuje na promjene u oceanskoj cirkulaciji, odnosno na slabljenje AMOC-a.
Stefan Rahmstorf, profesor fizike oceana na Sveučilištu u Potsdamu i jedan od vodećih autora studije, izjavio je: "AMOC mijenja transport topline u oceanu, što dovodi do hlađenja 'mrlje'".
Dodao je da postoje brojni drugi neovisni dokazi o slabljenju AMOC-a, a neke studije sugeriraju da je sustav trenutačno najslabiji u posljednjih 1000 godina. Iako studija predstavlja značajan korak naprijed, neki znanstvenici upozoravaju. René van Westen sa Sveučilišta u Utrechtu, koji nije sudjelovao u istraživanju, kaže da nova studija jača robusnost zaključaka jer koristi više različitih skupova podataka.
"Ova studija podupire vezu između hladne mrlje i slabljenja AMOC-a, ali zbog ograničenih podataka iz stvarnog svijeta treba je promatrati kao dobru aproksimaciju, a ne konačnu istinu", kaže David Thornalley s University College London. Sličnog mišljenja je i Jonathan Baker iz britanskog Meteorološkog zavoda, koji smatra da je riječ o “dodatnom dokazu”, ali ne i konačnoj riječi o ovoj temi.
Iako još postoje znanstvene neizvjesnosti, trend je jasan i zabrinjavajući. Hladna mrlja više se ne može ignorirati kao obična anomalija, ona je vjerojatno znak da se jedan od najvažnijih klimatskih sustava na Zemlji destabilizira.
Prestanite vec jednom lagati o navodnim klimatskim promjenama.