Ovogodišnji svibanj u Hrvatskoj, unatoč toplom početku i dugoročnim najavama, završio je prosječno topao, a u mnogim dijelovima unutrašnjosti bio je čak i hladniji od uobičajenog, osobito na sjeveru zemlje. Time se ponovno potvrdilo da je svibanj, unatoč globalnom zatopljenju, i dalje među mjesecima koji češće bilježe temperaturna odstupanja ispod prosjeka, osobito u gradovima poput Zagreba i Osijeka. Nasuprot tome, lipanj je započeo potpuno drugačije- s izraženom toplinom. Iako su dugoročne prognoze mjesecima najavljivale visoku vjerojatnost, između 65 i 75 %, da će svibanjske temperature zraka biti iznad prosjeka, u stvarnosti je u većem dijelu Hrvatske svibanj bio nešto svježiji od uobičajenog. U središnjim i istočnim dijelovima zemlje odstupanje je bilo izraženije, ponegdje i oko 1 °C ispod prosjeka. Ipak, ovogodišnji svibanj nije bio najhladniji-hladniji je bio od posljednja tri, ali i dalje topliji od razdoblja od 2019. do 2021., piše Zoran Vakula za HRT.
Pozitivna temperaturna odstupanja zabilježena su samo na rijetkim lokacijama, poput Dubrovnika, prema preliminarnim analizama koje će naknadno potvrditi ili opovrgnuti klimatološki stručnjaci DHMZ-a. I dok su mnogi, osobito na sjeveru unutrašnjosti Hrvatske, bili iznenađeni "hladnoćom" i nostalgično se prisjećali toplijih dana, brojke jasno pokazuju- svibanj je, barem u Zagrebu i Osijeku, među mjesecima koji najčešće bilježe temperature ispod klimatološkog prosjeka.
U Zagrebu (postaja Maksimir), 9 od posljednjih 25 svibanja bilo je hladnije od prosjeka, što čini 36 %. U Osijeku je taj udio još veći. čak 13 od 25 svibanja, što znači da je u prosjeku svaki drugi svibanj hladniji nego što je uobičajeno. Analiza se temeljila na klimatološkim razdobljima koja se redovito ažuriraju (1971.–2000., 1981.–2010., 1991.–2020.). Slični obrasci negativnih temperaturnih odstupanja zabilježeni su i u drugim dijelovima zemlje, no u različitim mjesecima- u Splitu najčešće u listopadu, a u Gospiću, Rijeci i Dubrovniku u siječnju.
Količina oborina tijekom svibnja bila je vrlo neujednačena: od samo 14 litara po četvornom metru u Lastovu do više od 207 litara na Pargu iznad Čabra. Tako su zabilježena i pozitivna i negativna odstupanja u odnosu na prosjek, no bez ekstremnih vrijednosti poput onih koje su obilježile ožujak i travanj. U Osijeku je ovogodišnje proljeće bilo 20. najkišovitije u 127 godina mjerenja, u Rijeci 9. od 1948. godine, dok je u Dubrovniku zabilježena 7. najveća količina proljetnih oborina otkad postoje podaci (od 1961.), ponajprije zahvaljujući iznimno kišovitom ožujku, koji je bio treći najkišovitiji u povijesti.
Prošlogodišnje proljeće bilo je među tri najtoplija otkad postoje mjerenja, ponegdje čak i rekordno. Unatoč svježijem svibnju, ovogodišnje proljeće i dalje se svrstava među 5. do 12. najtoplijih u povijesti, prema dosad dostupnim podacima, jer je prosječna sezonska temperatura zraka u većini Hrvatske bila oko 1 °C viša od klimatološkog prosjeka (1991.–2020.). Prva polovica godine u Hrvatskoj i dalje spada među najtoplije od početka mjerenja. Primjerice, u Osijeku je to razdoblje među 12 najtoplijih od 1899., dok je u gradovima poput Dubrovnika, Splita, Rijeke, Gospića i Zagreba, gdje se temperature prate od sredine 20. stoljeća, među 4. i 6. najtoplijih.
Što se tiče nadolazećih mjeseci, dugoročne prognoze i dalje ukazuju na veliku vjerojatnost (više od 80 %) da će ljeto biti toplije od prosjeka, dok je ta vjerojatnost za jesen nešto manja (između 60 i 80 %). Statistički podaci također pokazuju da su lipanj i srpanj u posljednje 24 godine najmanje skloni negativnim temperaturnim odstupanjima. Za lipanj se, prema aktualnim prognozama, očekuje nagli porast temperature već u prvim danima, uz istodobni manjak oborina. Očekuju se suhi i često vrući dani, osobito u unutrašnjosti, dok će uz more temperature rasti sporije zahvaljujući efektu još uvijek relativno svježeg mora (oko 20 °C). UV indeks bit će često visok ili vrlo visok, pa se preporučuje oprez pri izlaganju suncu.