Svaki sedmi umirovljenik prima privilegiranu mirovinu

Svaki sedmi hrvatski umirovljenik pripada skupini povlaštenih. Iako njihova mirovina nije odraz uplata u mirovinski sustav, ona je iznosom zamjetno veća od prosjeka.

Tako, primjerice, prosječan pripadnik Hrvatskog vijeća obrane sa 8,5 godina staža prima 2858,49 kuna mirovine, a radnica jednog od propalih tvorničkih pogona s više od 30 godina staža 2000 kuna. Takvo stanje jedan je od glavnih razloga zbog kojih je premijerka Jadranka Kosor najavila “uvođenje reda u kategoriju mirovina ostvarenih po povoljnijim uvjetima”.

Rudari bi se mogli izvući
Kako će se to konkretno izvesti, još se ne zna. Riječ je o ideji koja je tek u nastajanju. No, zna se da je na godišnjoj razini riječ o 8,6 milijardi kuna. U situaciji kada uplata mirovinskog doprinosa ni približno ne pokriva isplatu mirovina (u 2008. isplaćeno je 32,8 milijardi kuna mirovina, a radnici su uplatili 20,15 milijardi kuna doprinosa) riječ je o golemom novcu.



Kada bi se taj izdatak smanjio samo 10 posto, ušteda bi bila veća od 680 milijuna kuna. Naravno, linearno rezanje povlaštenih mirovinskih primanja ne dolazi u obzir, ali sve će kategorije biti na udaru. Jedini koji bi se mogli izvući su rudari iz Labina te radnici koji su radili s azbestom.

Bez potresa
Svaki mjesec zbog nešto više od 180 tisuća povlaštenih mirovina državni je proračun lakši za oko 720 milijuna kuna, odnosno nešto manje od 100 milijuna eura! Riječ je o petini ukupnih rashoda za mirovine i mirovinska primanja.

I unutar te povlaštene kategorije postoje oni koji “strše”. Tako, primjerice, braniteljske mirovine i mirovine pripadnika HVO-a (ukupno pet posto umirovljeničke populacije) odnose gotovo 15 posto mirovinskog proračuna i polovicu novca koji se isplati za povlaštene mirovine, a branitelji u prosjeku imaju manje od 18 godina staža. I Institut za javne financije u svom je biltenu u kolovozu upozorio Vladu na neodrživost aktualnog sustava povlaštenih mirovina. Ponajprije su istaknuli mirovine branitelja, saborskih zastupnika te članova Vlade i HAZU.

Velika je i stavka za veterane NOR-a koju će, bude li Vlada minireformu željela izvesti bez većih potresa, morati srezati baš onoliko koliko i braniteljsku. Naime, dvije iznimno slične grupacije u vječnom su i besmislenom sukobu oko toga je li više vrijedio život izgubljen u Drugome svjetskom ili u Domovinskom ratu. I jedni i drugi spremni su na rezove “ako se bude rezalo i suprotnoj strani”. No, sudeći prema proračunu za 2010., to se neće dogoditi. Za mirovine je planirano 35 milijuna kuna, nešto više nego u ovoj godini.