– Za plesnu točku pripremali smo se oko tri tjedna. Dobili smo veliki pljesak i jako smo zadovoljni – govori 12-godišnja Magdalena iz slavonskobrodske Kuće sretnih ciglica, ne skrivajući ponos nakon nastupa na susretima djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi. U ples se, kaže, zaljubila uz prijateljicu, a podrška koju dobiva daje joj snagu i sigurnost. No iza te vedre slike krije se šira i ozbiljnija priča – ona o djeci koja ne odrastaju u vlastitim obiteljima. Oko tisuću djece u Hrvatskoj smješteno je u domovima i drugim oblicima institucionalne skrbi, dok ih je oko 1900 u udomiteljskim obiteljima. To znači da više od trećine djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi i dalje odrasta u institucijama. Stručni standardi, međutim, jasno poručuju – u takvim bi uvjetima trebalo biti najviše 20 posto djece. Razlika između stvarnosti i ciljeva otvara pitanje napreduje li proces deinstitucionalizacije dovoljno brzo.
Surova stvarnost: U domovima 1000 djece, nedostaje udomitelja, posvojenja su spora
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Mega-dan za EU: Najveći pomak od završetka pregovora s Hrvatskom
Ukrajina i Moldavija otvorile su svoje prve klastere pregovaračkih poglavlja, a Crna Gora zatvorila dodatna dva pregovaračka poglavlja
Krijumčari zatrpali zatvore, najmlađem je 19 godina
Kombi iz kojeg izlaze migranti na zagrebačkom području izazvao je zgražanje tamošnjeg stanovništva, no takve su scene, kao i slike odbačene odjeće, obuće i ostalih potrepština u zabačena područja, uz šumske puteve, na rubovima naselja, gotovo svakodnevica u mjestima duž Schengena
Sudski vještak o tragediji kod Splitskih vrata: Prerano je govoriti o krivnji
Okolnosti nesreće istražuju Lučka kapetanija Split, policija, Županijsko državno odvjetništvo te Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, koja je odmah nakon tragedije pokrenula vlastitu istragu.
Američka profesorica: Kažete da socijalizam nije uspio, ali zar ovo danas uspijeva?
Za Obzor govori profesorica filozofije, porijeklom Židovka s američkog juga, koja se uskoro iz Europe, iz Berlina, vraća u domovinu, nakon što je od 2000. godine bila direktorica Einstein Foruma u Potsdamu. Najesen joj izlazi nova knjiga u kojoj argumentirano pojašnjava zašto trumpizam treba zvati zlom
Čovjek kojega su u školi zlostavljali i koji prezire vlastitog oca prvi je svjetski bilijunaš
Inicijalna ponuda dionica SpaceX-Elona Muska a bila je uspješna već u pretprodaji, u kojoj je ostvareno 75 milijardi dolara. SpaceX dosegnuo jevrijednost od 1,77 milijardi dolara
Normalno, lakše se učlanit u Možemo a onda preko Sandre Benčić i njezinih frendova sa suda u Zlataru legalizirati kupovinu djece iz Zambije da bi se glumilo progresivnost. A Hrvatska djeca se zanemarivaju