Vatikanski arhiv posjeduje obilan materijal o crkvenom i političkom životu u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji za čitavo XX. stoljeće. Izvještaji, pisma i relacije te razne druge vrste povijesnih dokumenata mnogih crkvenih ustanova, kao i pojedinačnih osoba poput biskupa i redovnika, svećenika i laika, apostolskih vizitatora i papinskih nuncija iz hrvatskih krajeva i prostora bivše Jugoslavije koji su slani raznim kongregacijama Svete Stolice sačuvani su u ovom prebogatom arhivu.
Arhivu koji čuva, možemo reći, praktički cijelu memoriju zapadne civilizacije. Pogotovo, onu što se tiče starijih razdoblja njezine prošlosti, ali isto tako nimalo ne zaostaje ni građom koja upućuje na suvremenija razdoblja. Crkveni izvori u tom arhivu nude raskošan opis političkih i društvenih kretanja, ništa manje siromašan od onih izvora koji se nalaze dostupni u državnim arhivima. Općenito uzevši, crkveni život je uvijek uključivao u sebi i šire društvene odnose, a na poseban način ticao se i uvijek svakom istraživačkom oku interesantnih crkveno-državnih odnosa.
Što čuvaju vatikanski arhivi o Hrvatskoj i SFRJ: Radić, kralj Aleksandar i Tito željeli su ‘hrvatsku narodnu crkvu’
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
U Njemačkoj živi 9000 nasilnih islamista: Ovo je najveći problem njemačkog pravosuđa
Opet ista priča: terorist je bi dobro poznat vlastima jer je predstavljao islamističku prijetnju po javnost, ali se slobodno šetao ulicama Berlina
Postoji li granica koju zastupnici ne bi smjeli prijeći ili je u ime 'istine' sve dopušteno?
Ivana Kekin tvrdi da ustraje na razotkrivanju odnosa države i Medikola zbog zaštite javnog interesa, dok dio političkih suparnika njezinu kampanju povezuje s mogućim ministarskim ambicijama
Europa nema odgovor: kako zaustaviti vlastite islamiste?
Novi islamistički napad u Berlinu, u kojem je poginula jedna osoba, a 29 ih je ozlijeđeno, ponovno je otvorio pitanje kako se liberalne demokracije mogu obraniti od vlastitih radikaliziranih državljana
Irski nobelovac bio je oduševljen našim krajevima: 'Svaki je grad slika, svaka djevojka filmska zvijezda. Dubrovnik je raj na zemlji'
Prije 170 godina rođen je slavni irski književnik i nobelovac koji je kao turist u dva navrata posjetio naše krajeve. Listovi Dubrovačka tribuna i zagrebačke Novosti opširno su pisali o njegovu posjetu
Dok se u Splitu zbog politike broje neprodane ulaznice na Peristilu, Ljubljanski festival opernu publiku broji u tisućama
Svih tisuću i pol mjesta u Cankarjevu domu bilo je rasprodano za obje izvedbe Rossinijeva ‘Seviljskog brijača’ u produkciji slavnog teatra La Fenice
Vatikanski arhivi izvjesno imaju posebnu vrijednost. Radićev stav nasuprot Stepincu odražavaju tektonske promjene oko Hrvatske. Radić se borio za nezavisnu Hrvatsku, a isto i Stepinac. Svaki unutar tadašnje realnosti...