Što čeka buduće umirovljenike? Evo što Svjetska banka predlaže Vladi!

Minimalan staž potreban za odlazak u prijevremenu mirovinu trebalo bi povisiti s 35 na 37 godina i vrijeme ranijeg odlaska u mirovinu skratiti na tri godine. Olakšicu koju koriste dugogodišnji osiguranici trebalo bi ukinuti ili u najmanju ruku povećati dob i staž za korištenje prava na mirovinu bez umanjenja za dodatne dvije godine. Prenisko je postavljena i penalizacija, odmah bi trebalo ukinuti pravo na povlačenje 15 posto mirovine iz drugog stupa kao i mogućnost povrata novih umirovljenika iz drugog u prvi stup. Jednako tako potrebno je osigurati konvergenciju, odnosno približavanje, povlaštenih mirovina mirovinama iz općeg sustava. Pritom treba započeti zatvaranje dijela posebnih režima za nova stjecanja prava ili stjecanje novih prava značajno ograničiti, što se posebno odnosi na širenje prava braniteljske populacije.

To su samo neki od prijedloga Svjetske banke hrvatskoj Vladi izneseni u analitičkoj podlozi Svjetske banke o primjerenosti mirovina u Hrvatskoj koja je dostavljena Plenkovićevoj vladi u srpnju 2019. Svjetska banka pripremila je za Vladu 17 analitičkih podloga, na temelju kojih se krojila Strategija 2030., te ih je ovih dana sve i objavila. Vlada je, međutim, odbila reformske prijedloge Svjetske banke vezane uz mirovine i mirovinski sustav. Sugestije Svjetske banke nisu nove, a često ih ponavlja i Europska komisija. Uz demografska i fiskalna ograničenja jedini način da se osigura održivo povećanje mirovina u RH je povećanje radnog staža, navodi Svjetska banka.

>> VIDEO Kakva je budućnost umirovljenika u Hrvatskoj? 

Problemi neće nestati

Ako se sadašnji kratki radni staž zadrži, u budućnosti će trebati smanjivati relativnu razinu mirovina kako bi se održala fiskalna stabilnost. Izbor je između duljeg rada i nižih mirovina, tvrdi Svjetska banka koja je, inače, blisko surađivala s Hrvatskom na uvođenju dvostupnih mirovina. Svaki od prijedloga Svjetske banke iznimno je osjetljiv te bi vjerojatno digao na noge i sindikate i braniteljsku populaciju, pa ne čudi što ih Vlada, nakon što je 750 tisuća građana stalo iza sindikalne akcije ‘67 je previše’, nije uzela u razmatranje. No, to ne znači da su problemi nestali jer sve moguće simulacije pokazuju da će se s godinama udio mirovina prema plaćama smanjivati, a javni izdaci za mirovine rasti zbog starenja stanovništva. Na svakih 100 novih umirovljenika, danas ih 45 odlazi u prijevremenu mirovinu, pa je, kaže Svjetska banka, intervencija u taj segment prioritetna.Svjetska banka nije sretna ni time što je umirovljenicima omogućeno da rade 4 sata uz zadržavanje mirovine.

– Ako analiza učinaka omogućavanja rada uz prijevremeno umirovljenje pokaže da ona kreira motivaciju za ranije umirovljenje ili stvara nepoštenu konkurenciju, mogućnosti takvog rada treba limitirati brojem sati rada i/ili isplatom dijela mirovine u obrnutoj proporciji s radnim vremenom (veća proporcija mirovine uz rad na manju proporciju punog radnog vremena, pola mirovine uz rad na pola radnog vremena), navodi Svjetska banka koja predlaže da se zakonska dob za odlazak u mirovinu veže uz očekivano trajanje života za razdoblje nakon što se radni vijek poveća na 67 godina, od čega se u međuvremenu odustalo.

Kao opcija spominje se dizanje radnog vijeka sa 67 na 68 godina između 2038. i 2041. te rast staža za dva mjeseca svake godine nakon 2038. Svjetska banka predlaže što skorije ukidanje mogućnosti vraćanja u prvi stup, na način da i za drugi stup dodatak na mirovinu bude 27, a ne 20,25 posto kao sada. Pokazalo se da se gotovo šest od deset novih umirovljenika koji su uplaćivali u drugi stup vraća u prvi stup jer im je ta mirovina povoljnija. Uglavnom su to ljudi s nižim primanjima, manjim od prosječnih plaća.

Važna je transparentnost

Kad je riječ o povlaštenim mirovinama, potrebno je jasno i točno razdvojiti dio mirovine iz prvog stupa koji je stečen prema općim propisima i temeljem uplate doprinosa od dijela koji se treba financirati iz drugih izvora. To je važno zbog transparentnosti javnog mirovinskog sustava. Jedna od opcija je i da se postrože uvjeti za zapošljavanje umirovljenih vojnika i policajaca. Znatan je rizik za troškove mirovinskog sustava ponovno otvaranje prava za braniteljske invalidske mirovine te mogućnost ostvarivanja najniže mirovine za branitelje jer su budući troškovi praktično nepredvidivi.